Nakon što su postali mjesta za plaćanje računa, slanje paketa, kopiraone, foto studia  pa i bankomati, kiosci Tiska možda već sljedeće godine postanu i mjenjačnice.

Vijest o proširivanju usluga koje Tisak nudi više nikoga ne iznenađuje, no među kupcima se pojavilo pitanje gdje to vodi. I dok su jedni nezadovoljni time što se smisao trafike pomalo izgubio, drugima je, prvenstveno onima koji žive u manjim sredinama, ili na otocima, ovakvo širenje usluga itekako korisno. Osim toga, širenje ponude, reći će upućeni, jedan je od načina da se preživi na tržištu gdje neki segmenti poslovanja, poput prodaje tiskovina, trpe pad prodaje. "Tiskovine i komercijala roba su i dalje nositelji naše maloprodajne ponude, ali novitetima želimo dodatno zadovoljiti potrebe kupaca i olakšati im pristup dodatnim proizvodima i uslugama. A nama kao kompaniji to otvara nove poslovne mogućnosti", rekli su u Tisku dodajući kako su se nove usluge pokazale uspješnima.

Najviše su, kažu, korištene usluge koje imaju najveći tržišni potencijal kao što su plaćanje 2D računa, uplata igara na sreću Hrvatske lutrije, otkup starog papira i slanje paketa s kioska na kiosk. No, iako je dizanje gotovine na kioscima Tiska uvedeno još početkom  godine, plaćanje debitnim i kreditnim karticama uvedeno je tek od 1. rujna. "Građani se polako navikavaju na mogućnost podizanja gotovine s debitnih kartica na kioscima Tiska tako da volumen podignutog novca kontinuirano raste, a najveći je rast bio u ljetnim mjesecima kada su i strani turisti koristili ovu uslugu", kažu u Tisku, a upravo bi turisti mogli biti razlog širenja biznisa na mjenjačnice. "Mjenjačnice su lagan način kako doći do gotovine i zašto to ne iskoristiti. Tisak ih ne mora uvesti na prodajna mjesta u Zagrebu, već u mjestima na moru koje dnevno posjete brojni turisti", komentira konzultant Drago Munjiza.

No, nije Tisak jedini koji je odlutao od svog 'core biznisa', to radi sve više trgovaca. Kako nas podsjeća Munjiza, nitko od njih to nije izmislio, već uvezao prokušane metode sa stranih tržišta. "Mislim da je svima uzor britanski Tesco koji se bavi svim i svačim, no pitanje je je li takav način poslovanja isplativ i u Hrvatskoj, odnosno koliko je prilagođen našem tržištu", kaže Munjiza, dodajući kako je bitno na koji je način Tescova praksa operativno uvedena i jesu li za to uvođenje korištene fokus grupe i istraživanja na kojima bi se pokazalo kako kupci nešto podržavaju i treba li im neka usluga. "U Hrvatsku se često želi uvesti najbolja praksa izvana, no tvrtke puno puta nemaju strpljenja da istraže koliko je to isplativo na hrvatskom tržištu", zaključuje Munjiza. 

Knjige, TV…

Sve češći trend

Među poduzećima koja su se posljednjih godina udaljili od svog core biznisa, svakako valja izdvojiti i Hrvatsku poštu. Tako se na pošti može kupiti igračke, knjige, suvenire, ili pak tehničku robu, a pokušat će vas nagovoriti da kupite i pretplatu na njihovu Evo TV. U slučaju da imate stari mobitel, u Pošti će ga otkupiti, kao i zlato. Uz to, u Pošti se odnedavno nudi i mogućnost sklapanja police dopunskog zdravstvenog osiguranja u suradnji s Croatia osiguranjem čime konkuriraju HZZO-u.