Kaufland s istekom veljače zatvara svoj maloprodajni objekt u Županji. Povod za tu drastičnu odluku navodno je poslovni gubitak, nastao radi velikog pritiska konkurencije i odljeva potrošnje kroz sve izraženiji shopping lokalnog stanovništva u prekograničnom prostoru susjedne BiH.

Gužva na tržištu
Billa je u travnju 2010. pet godina nakon otvaranja iz sličnih razloga zatvorila supermarket u Gospiću. U trgovačkom centru Mandi pak odbacuju javne špelukacije o zatvaranju i odlasku, tvrde kako centar preuređuju radi dovođenja novih brendova. Nakon 12 godina vrlo snažne ekspanzije, kada su se u kratkom razdoblju na hrvatskom tržištu natiskali gotovo svi najmoćniji europski trgovci (ne)očekivano je započela ‘sezona’ zatvaranja.Kaufland je prvu trgovinu u Hrvatskoj otvorio 2001. i najavljivao do 2010. listu od 30 prodajnih lokacija. No, zaustavio se na 27 objekata s tim da je lani investirao samo u Poreču gdje su se već pozicionirali Konzum, Mercator, Lidl i Plodine. Kada moćni trgovac poput Kauflanda, koji u sedam zemalja drži više od 1000 supemarketa, zatvara svoj prodajni objekt postaje razvidna dramatičnost pada potrošnje do koje je došlo što zbog brojnosti konkurencije što radi manje kupovne moći stanovništva. O gužvi maloprodavača, na ovdašnjem i po ljudstvu i po potrošnji ipak ograničenom tržištu, ilustrativno je još lani progovorio i glavni direktor Spara Helmut Fenzl. Nema, kaže, slobodnih lokacija, ni u malim gradovima niste prvi, nego najčešće ni drugi trgovac. U Valpovu gradu s oko 12.000 stanovnika prije Spara supermarkete su otvorili Plodine, Billa i Lidl. Slična gužva vlada i u Županji koja je po stanovništvu preslika Valpova.

Konzumov sitniš
Još nisu poznati podaci o maloprodajnom prometu za 2010. S rezultatom je javno istrčao tek Konzum, ostvario je 12,7 milijardi kuna što je samo 50 milijuna kuna više nego u 2009. iako je maloprodajni prostor povećao sa 220.281 na 284.007 kvadrata. Državni zavod za statistiku objavio je skupne podatke za branšu za lanjska prva tri kvartala. Kada se odbije kupnja automobila i motornih goriva Hrvati su do kraja rujna 2010. u trgovini na malo ostavili 65,9 milijardi kuna dok je u istom razdoblju 2008. spomenuti trošak iznosio 71,2 milijarde. U prosincu, prepoznatljivom po blagdanskoj rastrošnosti, statistika uz iznimku motornih goriva, farmaceutike i kozmetike u svim ostalim segmentima maloprodaje evidentira manji promet, od 1,8% do 6,6% u odnosu na prosinca 2009. Procjena rasta BDP-a od 1,5% ne najavljuje oporavak potrošnje već dvojbu tko će sljedeći među trgovcima staviti lokot na trgovinu. Povratak na potrošnju iz 2008. trajat će više godina.