Zastarjele i nesređene zemljišne knjige jedan su od važnijih razloga za odustajanja investitora od ulaganja u našu zemlju, smatraju u Hrvatskoj udruzi poslodavaca (HUP). Naime, na konferenciji koja je u utorak u Zagrebu okupila vodeće HUP-ovce iz sektora geodezije, rečeno je da u Hrvatskoj samo 1,8 posto teritorija ima odgovarajuće zemljišno knjiženje.

Spora dinamika
“Mi smo od 1991. do danas uspjeli, potpuno ili djelomično, obraditi samo oko pet posto teritorija zemlje. Ako nastavimo ovim tempom, za očekivati je da ćemo zemljišne knjige završiti negdje u 27. stoljeću”, sarkastičan je bi Robert Paj, predsjednik Udruga geodetsko-geoinformatičke struke HUP-a.

Podaci iz 19. stoljeća
Branko Kleković, predsjednik Hrvatske komore ovlaštenih inženjera geodezije ponovio je da se hrvatski zemljišni registi uglavnom zasnivaju na izmjerama i podacima iz 19. stoljeća, a da je u međuvremenu bilo velikih promjena. Paj kaže da provedena digitalizacija nije riješila glavni problem – neusklađenost zemljišnih knjiga sa stvarnim stanjem, jer su u digitalni oblik preneseni podaci koji ne oslikavaju situaciju na terenu. “Ja sam danas s interneta izvukao svoju katastarsku česticu na kojoj je knjižena gospođa XY iz 1891. godine. Ta gospođa vrlo vjerojatno više nije živa, a s ovim zemljištem je jako teško gospodariti dok se temelji na podacima iz 1891.”, rekao je Paj. Dodaje da je u sređivanje zemljišnih evidencija u posljednjih dvadeset godina uloženo svega 550 milijuna kuna ili jedna lipa po kvadratnom metru. Geodeti procjenjuju da bi toliko trebalo uložiti godišnje da bi se posao završio za 10-ak godina. Za sada u financiranju izrade zemljišnih knjiga sudjeluju država i jedinice lokalne samouprave, a smatra se da projekt neće moći biti završen bez uključivanja u financiranje i samih vlasnika zemljišta koji bi participirali s iznosom od dvije do 4000 kuna. Dopredsjednik Udruge geodetsko-geoinformatičke struke Damir Delač, problem vidi u tome što od 3.300 katastarskih općina 232 nemaju zemljišne knjige. Najbolja situacija sa zemljišnim knjigama je u istočnoj Hrvatskoj, gdje je provedeno okrukpnjavanje zemljišta – komasacija.

Katastar

Austrijska škola
Zemljišne knjige su se ozbiljno počele na našim prostorima sređivati za vrijeme carice Marije Terezije u drugoj polovici 18. stoljeća. Razlozi su bili gospodarski, da bi se adekavtno mogli oporezivati vlasnici zemljišta. Robert Paj iz HUP-a objašnjava da je čitav projekt trajao 60 godina, a u njemu je ukupno sudjelovalo oko 18.000 ljudi. Za razliku od toga, u zadnjih 20 godina je u Hrvatskoj obrađeno samo 1,8% teritorija na čemu je radilo ukupno oko 150 ljudi.