OSIJEK Proljetna sjetva šećerne repe, merkantilnoga i sjemenskog kukuruza, soje, i suncokreta obavit će se na 123.882 hektara površina u Osječko-baranjskoj županiji, a na preostalih 5482 hektara bit će zasijane jare žitarice, krmno bilje, duhan, krumpir i povrće. Zbog nestašice kukuruza na tržištu, koji se koristi za ishranu stoke, a što je uzrokovano povećanjem broja junadi i svinja u tovu, potrebama škrobara i proizvodnje etanola, ove se godine očekuje upravo proporcionalno povećani interes seljaka za sjetvom te poljoprivredne kulture. Suprotan problem pak brine IPK Tvornicu ulja Čepin d.o.o. Ona je za svoje potrebe planirala ugovoriti sjetvu suncokreta na 10.000 hektara, ali zbog nedovoljnog interesa smatra da će uspjeti ostvariti tek 8000 do najviše 9000 hektara. “Ako ne bude većega interesa, tvornica će morati uvoziti suncokret kako bi ga imala dostatno za proizvodnju ulja”, poručio je Branko Batinac, direktor sirovinskoga sektora čepinske Uljare na jučerašnjem sastanku Strukovne skupine biljne proizvodnje i usluga u poljoprivredi sela pri HGK-u u Osijeku. Ova će tvornica beskamatno kreditirati sjeme, zaštitna sredstva i aviotretiranje, a kamate na mineralno gnojivo iznosit će 8 posto. I osječki Kandit Premijer d.o.o. odlučio je posegnuti za primjenom sličnoga kreditnog modela. No prema najavama iz ove hrvatske šećerane, sjetva je već dogovorena na 12.100 hektara s hrvatskim proizvođačima, a za preostalih 2000 ući će u ugovaranje s Mađarskom i Srbijom. Pomoćnik ministra poljoprivrede i šumarstva Stjepan Mikolčić okupljenima je jučer prenio kako će poticaji za uljanu repicu ostati isti, a da će otkupnu cijenu morati uravnotežiti tržište. Umirujuće najave za poljoprivrednike stižu iz kutinske Petrokemije koja je odlučila zadržati prošlogodišnje cijene mineralnoga gnojiva jer smatra da “povećanje s obzirom na stanje u poljoprivredi ne bi bio pametan potez”. Oni zadovoljavaju 90 posto potreba hrvatskoga tržišta, a za proljetnu sjetvu planiraju isporučiti ukupno 280.000 tona, a samo na području Osječko-baranjske županije završit će oko 70.000 tona mineralnoga gnojiva.

Petrokemija Kutina

Ukupna potrošnja mineralnoga gnojiva u 2006. godini iznosila je 480.000 tona što je za 20.000 tona manje nego u 2005. godini. Posljednjih pet godina potrošnja gnojiva kreće se na razini 450.000 do 500.000 tona, a Hrvatska je prije trošila gotovo 800.000 tona mineralnoga gnojiva godišnje.