Osnovna karakteristika gospodarstva Hrvatske u razdoblju od 2003. do 2007. godine je dinamičan rast gospodarske aktivnosti. Ostvaren je prosječni godišnji rast BDP-a od 4,7 posto, jak porast investicija kako državnog sektora (cestogradnja) tako i privatnog sektora. Ostvarena je relativna stabilnost cijena (prosjek 2,8 posto) i stabilnost tečajeva. Osnovan je velik broj novih poduzetnika, trgovačkih društava te je povećana zaposlenost. Povećane investicije i rast osobne potrošnje omogućene su jakom kreditnom aktivnošću, što je utjecalo na poboljšanu likvidnost, ali i povećanje inozemnog duga (zaduživanjem poslovnih subjekata i manjim dijelom države) i upozorenjem ali i konkretnim djelovanjem HNB-a na zaustavljanju rasta vanjskog duga. Poboljšana likvidnost i rast monetarnih agregata doveo je do smanjenja kamatnih stopa. U cijelom razdoblju imamo deficit platne bilance i povećanje ukupnog vanjskog duga na visokih 87 posto BDP-a s jedne strane a isto tako i povećanje unutarnjeg duga zbog kontinuiranog budžetskog deficita. Važno je istaći činjenicu da je to cijelo razdoblje i razdoblje fiskalne konsolidacije javnih financija koja se uspješno provodi pa je relativan udio budžetskog deficita smanjen na oko 3 posto BDP, a prema ciljevima ekonomske politike za naredno razdoblje trebao bi se spustiti na nulu.

Kontinuirani rast prihoda
U tim makroekonomskim uvjetima stvorene su pretpostavke za povećanje broja poduzetnika, zapošljavanja i povećanja ukupne dobiti profitnog dijela gospodarstva što pokazuju i podaci iz Registra godišnjih financijskih izvještaja za poduzetnike obveznike poreza na dobit bez banaka i osiguranja. Za poduzetnike obveznike poreza na dobit bez banaka i osiguranja možemo konstatirati da je petogodišnje razdoblje 2003. – 2007. bilo veoma uspješno. Zabilježen je kontinuirani rast zaposlenih, prihoda ali i što je još važnije porast efikasnosti poslovanja mjeren povećanjem neto dobiti. Prosječna godišnja stopa rasta u proteklih pet godina bila je sljedeća: broja poduzetnika povećan za 5,2 posto; zaposlenost za 3,0 posto; ukupni prihodi za 9,8 posto; ukupni rashodi za devet posto; dobit nakon oporezivanja za 16,5 posto; gubitak nakon oporezivanja smanjen je za 1,3 posto; a neto dobit (dobit manje gubitak) povećana za 34,1 posto. U 2007. godini 83.532 poduzetnika zapošljavalo je 896.013 djelatnika koji su ostvarili 656 milijardi ukupnih prihoda, 36,7 milijardi kuna dobiti nakon oporezivanja i 11,9 milijardi gubitaka nakon oporezivanja te 24,8 milijardi neto dobiti.U 2007. povećan je u odnosu na 2002. g. broj poduzetnika za 22,7 posto, odnosno za 15.448 poduzetnika, povećan je broj zaposlenih za 99.117 novo zaposlenih ili za 12,4 posto, povećan je ukupan prihod za 203,6 milijardi kuna ili za 45,1%, povećani su ukupni rashodi za 182,7 milijardi kuna ili za 41,4 posto, dobit nakon oporezivanja povećana je za 8,7 milijardi kuna ili za 25,4 posto, smanjeni su gubici nakon oporezivanja za 432 milijuna kuna ili za 3,5 posto što je povećalo konačni financijski rezultat – neto dobit za čak 17,1 milijardi kuna ili za 223,4 posto.

Državne mjere
U promatranom petogodišnjem razdoblju treba istaći i mjere ekonomske politike posebno usmjerene na unapređenje i razvoj malog poduzetništva u Hrvatskoj. Vlada Republike Hrvatske, županije, općine i gradovi, HBOR, Hrvatska gospodarska komora sa 20 županijskih komora, Hrvatska agencija za malo gospodarstvo i ostale institucije provodile su velik broj aktivnosti kojima se stimulira razvoj malog poduzetništva.O tome da su i te mjere ekonomske politike pozitivno utjecale na razvoj malog i srednjeg poduzetništva može se zaključiti iz sve boljih rezultata poslovanja malog i srednjeg poduzetništva i smanjenja uloge velikih poduzetnika u ukupnim rezultatima poduzetnika Hrvatske.U proteklih šest godina samo su mali poduzetnici ostvarili neto gubitke (veće gubitke od dobiti) i to u 2002. u iznosu od 915 milijuna kuna te u 2003. u iznosu od samo 25 milijuna kuna dok su u razdoblju od 2004. do 2007. ostvarili pozitivne rezultate poslovanja. Srednje veliki i veliki poduzetnici u istom razdoblju pozitivno su poslovali i ostvarili neto dobit (veća dobit od gubitaka). Malo poduzetništvo u pet godina povećalo je svoj udjel u neto dobiti poduzetnika sa 29,4 posto u 2003. na 45,8 posto u 2007. godini. Istovremeno veliki poduzetnici smanji su svoj udjel u neto dobit sa 70,6 posto u 2003. na 54,2 posto u 2007. g. Rezultat je to bržeg razvoja malog poduzetništva od velikog.

Naime, u petogodišnjem razdoblju malo poduzetništvo efikasnije je poslovalo od velikog i ostvarilo prosječnu godišnju stopu povećanja neto dobiti od 49,9 posto dok su veliki imali 25,5 posto a prosjek za sve poduzetnike bio je visokih 34,1 posto. Sve boljim financijskim rezultatima u proteklih pet godina sve više doprinosi sektor malog gospodarstva (mali i srednje veliki poduzetnici) a smanjuje se udjel velikih poduzetnika. Naime, osniva se sve veći broj novih malih poduzetnika koji iz godine u godinu posluju sve bolje. Sektor malog poduzetništva tako je u 2007. sudjelovao u ukupnom poduzetništvu sa slijedećim udjelima: u broju poduzetnika sa 99,4 posto; u broju zaposlenih sa 64,2 posto; u ukupnim prihodima sa 51,7 posto; u ukupnim rashodima sa 51,9 posto; u dobiti nakon oporezivanja sa 52,9 posto; u gubitku nakon oporezivanja sa 67,7 posto; te u neto dobiti sa 45,8 posto udjela. U 2007. bilo je u sektoru malog poduzetništva 83.057 poduzetnika sa 575.048 radnika koji su ostvarili 339 milijardi ukupnih prihoda, 19,4 milijardi kuna dobiti nakon oporezivanja i 8,1 milijardi kuna gubitaka nakon oporezivanja te 11,3 milijardi kuna neto dobiti. U Europskoj uniji kontinuirano se posvećuje velika pažnja razvoju malih i srednjih poduzetnika i donose se različite mjere ekonomske politike u svim državama članicama. U Hrvatskoj se i prije pristupnih pregovora za članstvu u EU počelo s donošenjem velikog broja mjera za razvoj malog poduzetništva i ta se aktivnost i intenzivirala u pristupnim pregovorima, te je za očekivati da će se to i konkretno odraziti na porast zaposlenih i porast neto dobiti u tom sektoru i ubuduće.