Brzopotezno otvaranje stečaja tvrtke TOZ Tvornica olovaka Zagreb očekivano je dobilo svoj nastavak. Skupina dioničara koja čini 65 posto TOZ-a, a s državnim udjelom to je 75 posto glasova, smatra da je ovaj stečaj de facto fiktivan, odnosno da je formalnopravna posljedica poteza Uprave koja se otela kontroli vlasnika. Među tim dioničarima su nizozemski fond TAB, Triglav osiguranje, Industrogradnja nekretnine i mali dioničari, no poziv da im se pridruži u akciji spašavanja tvrtke u petak je dobio i državni Centar za restrukturiranje i prodaju (CERP). Odluka države očekuje se ovoga tjedna, a razvlašćeni dioničari traže od Trgovačkog suda u Zagrebu da zaustavi taj stečajni postupak jer za nj nema razloga. Ključno je, tvrde, što svojom financijskom injekcijom mogu spasiti TOZ, a njihov zahtjev prati i nalog o isplati blokirana iznosa od 1,2 milijuna kuna kao razloga stečaja.

Slučaj je to bez presedena koji je kulminirao srazom u kojem su se našli korporativni organi upravljanja i vlasnici kompanije lišeni mogućnosti da utječu na Nadzorni odbor i Upravu, te saniraju gubitke kako bi tvornica dalje nesmetano radila. Sad se otvaraju nova pitanja: ne samo što će sud reći, nego i koji bi to uopće mogao biti razlog da se demontaža stečaja TOZ-a blokira.
Naime, TOZ-ovi trenutačno ex-vlasnici upozoravaju na propuste bivše Uprave u razdoblju uoči otvaranja stečaja, kad nisu mogli konzumirati svoja vlasnička prava kroz skupštinu dioničara. Zatražili su i sudsku zaštitu, ali taj postupak zbog rupe u hrvatskom zakonu nije rezultirao sudskom intervencijom u korist vlasnika. Do brzog sazivanja skupštine nije došlo samo zbog činjenice da je TOZ-ova skupština zakazana, iako još proljetos, s datumom održavanja na jesen. Tvrtka je tako završila u stečaju, a pitanje je kojim pravnim argumentima dioničari mogu uvjeriti Sud da Uprava radi na planu bankrota.

Uprava TOZ-a, tvrde u pismu Sudu, počinila je niz upitnih radnji, zlouporabila svoj fiducijarni položaj i djelovala protivno interesima vjerovnika i dioničara prilikom proglašavanja stečaja.

“To se jasno vidi iz činjenice da je Uprava propustila djelovati kako bi se spriječio stečaj, bilo traženjem pomoći od dioničara ili poduzimanjem aktivnih koraka kako bi se deblokirao račun tvrtke, a što je trebalo biti relativno lako ostvarivo.” Ovo je, tvrde, vidljivo i dobro evidentirano u bilanci tvrtke na dan 30. lipnja: kratkoročna imovina iznosila je 24,5 milijuna kuna i premašila je kratkoročne obveze za oko 1,2 milijuna, dok su potraživanja od povezanih trećih stranaka premašila 6,3 milijuna te su povećana za 2,4 milijuna u drugom kvartalu 2015. Pored toga, postoji još 9000 dionica u trezoru koje je mogla prodati.

U akciji spašavanja TOZ-a iz stečajnih ralja dioničare predvodi njezin najveći investitor, nizozemski TAB. Oni su nam ustupili svu dokumentaciju, i to u sklopu reakcije na netočne navode bivše Uprave. Ona upućuje na manevre bivšeg predsjednika TOZ-ove Uprave Tihomira Lalića koji je, primjerice, potkraj svibnja u Poslovnom dnevniku poručio da nema straha od stečaja TOZ-a, da bi ga predložio samo dva tjedna kasnije, a nakon otvaranja stečaja prozvao je TAB što ga nije pravodobno kontaktirao kako bi se upoznao sa stanjem u TOZ-u prije kupnje udjela. Daniel Brol, koji zastupa interese nizozemskog vlasnika, tvrdi pak suprotno, a njemu u prilog govori i pismena korespondencija s Lalićem. Do njihova susreta došlo je i prošlog petka, kad je Brol, kako kaže, posjetio tvornicu u stečaju da bi razgovorao sa stečajnim upraviteljem. No, tamo je, kaže, zatekao samo bivšeg direktora Lalića.

Vraćanje u stanje prije stečaja, što se dogodilo Imunološkom zavodu, u slučaju TOZ-a nikomu ne bi trebalo biti sporno, kaže Brol, jer će se sačuvati stoljetna proizvodnja i veliki brend inovatora Slavoljuba Penkale te spasiti radna mjesta. U dokumentaciji dostavljenoj sudu dioničari se pozivaju i na pismo koje je TAB poslao nakon otvaranja stečaja Hanfi i Zagrebačkoj burzi, ali i cijelom nizu državnih institucija, uključujući DORH. Obratili su se i nizozemskom veleposlanstvu i Uredu Svjetske banke u Zagrebu te kreditoru Zagrebačkoj banci, kao i dioničarima TOZ-a Triglav osiguranju i Industrogradnji. Usto, Nizozemci navode da je protiv stečaja TOZ-a Industrogradnja nekretnine uložila žalbu. TAB, pak, kao strani investitor u Hrvatskoj, navode Sudu, u Hrvatskoj posluje pod pokroviteljstvom Sporazuma o bilateralnom ulaganju od 28. travnja 1998. između Nizozemske i Hrvatske, pa i po toj osnovi traži žurne radnje za obustavu stečajnog postupka jer dioničari nisu ni na koji način konzultirani u vezi s poslovanjem i stečajem, niti u vezi s naporima uloženim u sprječavanje nastale situacije.

Najneugodniji dio za sam Sud je onaj gdje ga podsjećaju na to da zna za njihove probleme. Trgovačkom sudu u Zagrebu poznato je, pišu, da dioničari već gotovo godinu dana zahtijevaju održavanje glavne skupštine, “što Uprava izbjegava zloupotrebljavajući zakon i što mora biti jasno svima jer je zadnja skupština otkazana i nova zakazana u situaciji u kojoj se otvara stečaj čak 8 mjeseci naknadno”. To, kažu, jasno upućuje na zlouporabu odnosno namjere Uprave. Poanta je u tome što su dioničari skupštinski dnevni red bili dopunili prijedlozima odluka o neizglasavanju razrješnice NO-u i Upravi te pokretanju izvanredne revizije poslovanja TOZ-a i postupka naknade štete pričinjene društvu protiv NO-a i Uprave.

“No, skupština s takvim dnevnim redom otkazana je u veljači jer smo u zadnji tren uspjeli proknjižiti na SKDD-u na dražbi kupljene dionice koje je dotad imao predsjednik NO-a Nenad Marković, čime smo osigurali potporu ovim odlukama na skupštini”, kaže Brol. Stoga dioničari i u novom obraćanju Sudu ponavljaju zahtjev da se glavna skupština sazove u što kraćem roku, bez odlaganja, u interesu tvrtke i svih 
dioničara.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost