Objava statističkih podataka u uvjetima krize koja i dalje ne popušta na ključni hrvatskim izvoznim tržištima, te k tomu i u predizbornom vremenu, počinje se pratiti uz sve veću napetost. Ministar gospodarstva Đuro Popijač promptno je pojasnio da je u kolovozu izvoz pao 18 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine ponajviše zbog pada izvoza naftne industrije, gotovo za pola milijarde kuna. Do toga je došlo uslijed zaustavljanja rada Inine sisačke rafinerije. Oscilacijama je pridonijela i činjenica da ove godine u kolovozu nije bilo izvoza brodova, dok je lani u kolovozu izvezeno brodova u vrijednosti 315 milijuna kuna.

Novi trendovi
“Mjesečni su podaci bez sagledavanja svih činjenica teško usporedivi, odnosno trebaju se gledati ukupni rezultati za prvih osam mjeseci”, ističe ministar Đuro Popijač. Do rujna je, naime, izvoz u odnosu na lanjskih prvih osam mjeseci, gledano u eurima, porastao 0,7 posto, s tim da se u lanjskih osam mjeseci ostvario oporavak izvoza roba u odnosu na isto razdoblje prethodne, 2009. za 15,2 posto. No, još uvijek nije dosegnuta predkrizna razina hrvatskog izvoza roba. Statistike bilježe da je u prvih osam mjeseci 2008. ostvaren izvoz u visini 9,58 milijardi eura, dok je u prvih osam mjeseci ove godine dosegnut rezultat u visini ukupno 5,71 milijardi eura. U tom je razdoblju poboljšana pokrivenost uvoza izvozom. Ona je u prvih osam mjeseci 2008. bila 46 posto, u istom intervalu 2009. gotovo 49, dok je lani povećana na 58 posto. Ove godine pokrivenost uvoza izvozom u istom razdoblju iznosi 59,1 posto. Uvoz roba i dalje bilježi pad, a ove godine u prvih osam mjeseci u odnosu na isto lanjsko razdbolje smanjen je za 1,3 posto. Lani je, pak, u istom razdoblju bio manji za 2,6 posto. Ministar Popijač naglašava iznenađenost činjenicom da neke industrijske grane bilježe rast izvoza, ali i istodoban pad proizvodnje. Navodi primjerice tekstilnu industriju koja uz pad proizvodnje od 8,3 posto u osam ovogodišnjih mjeseci ima rast izvoza od 8,7 posto. I prerada drva bilježi porast izvoza od 7,5 posto i pad proizvodnje od 2,4 posto, a sličan trend imaju još i proizvodnja metalnih proizvoda, te papira.

* do rujna 2011. godine

Manji uvoz iz Kine
Značajan rast izvoza hrvatske tvrtke ostvaruju prema Turskoj, čak 189 posto. Izvezeno je 115 milijuna eura, što Tursku svrstava na 11. poziciju hrvatskih izvoznih tržišta. Uvoz iz Turske istodobno pada, čak 60 posto u odnosu na lanjskih osam mjeseci, sa 359 na 144 milijuna eura. U Liberiju je izvezeno 78 milijuna eura, 118 posto više no lani u istom razdoblju. Pozitivna kretanja imaju i odnosi sa zemljama CEFTA-e, u koje izvoz raste iznad pet, a uvoz iz njih 15,8 posto, dok u zemlje Eropske Unije hrvatske tvrtke ove godine plasiraju 1,4 posto manje roba. Stagnira i uvoz iz EU. Najveći zastoj bilježi se u odnosima s ključnim partnerima Italijom i Njemačkom. Skok na listi zemlja iz kojih uvozimo robe bilježi Azerbajdžan, dok pad bilježi čak uvoz iz Kine, koji se sve do konca lipnja činio nezaustavljiv.

Igra brojkama

Rast izvoza 21 posto
Kad se iz podataka o izvozu isključi brodove, što je stavka koja snažno oscilira, ministar Đuro Popijač ističe kako se dobiva rast izvoza veći od 21 posto. To, dodaje on, nedvojbeno pokazuje oporavak izvoza, a s restrukturiranjem brodogradnje, na kojem se radi, rezultati izvoza bit će po njemu još i bolji.

Stvarni svijet

Roditelji vs. algoritmi: Evo kako roditelji mogu preuzeti kontrolu

energetska tržišta

Provokativni plan za novu eru europske energetske neovisnosti