Rast BDP-a u trećem tromjesečju 0,2 posto
Državni zavod za statistiku objavio je u petak da je hrvatski bruto domaći proizvod u trećem tromjesečju porastao za 0,2 posto u odnosu na isto razdoblje lani. To je prvi rast BDP-a nakon šest tromjesečja neprestanog pada, što znači da je domaće gospodarstvo izašlo iz dosad najduže recesije, ako se izlazak iz recesije definira prvom stopom rasta BDP-a.

Pokrivenost uvoza izvozom porasla sa 48,9 na 59 posto
Hrvatski robni izvoz iskazan u kunama u prvih deset mjeseci ove godine povećan je za 15,9 posto, dok je uvoz smanjen za 3,8 posto, a pokrivenost uvoza izvozom porasla je sa 48,9 posto u deset prošlogodišnjih mjeseci na 59 posto u istom razdoblju ove godine, pokazuju privremeni podaci Državnog zavoda za statistiku. Hrvatski robni izvoz, iskazan u kunama, u prvih deset mjeseci iznosio je 53,16 milijardi kuna, a uvoz je ostvaren u ukupnom iznosu od 90,04 milijarde kuna. Deficit u robnoj razmjeni s inozemstvom iznosio je 36,88 milijardi kuna i bio je za 22,8 posto manji nego u istom razdoblju lani. Vanjskotrgovinski deficit od 5,1 milijarde eura manji je za 21,8 posto nego u prvih deset mjeseci lani.

HNB: Tečaj oscilira u uobičajenom rasponu
Tjedan dana nakon devizne intervencije HNB-a srednji tečaj eura ponovno je neznatno preskočio 7,40 kuna. Srednji tečaj za petak iznosi 7,402934 kuna za euro. Na međubankarskom tržištu zbog povećane potražnje korporativnog i bankarskog sektora tečaj je u četvrtak dospio do razina oko 7,420 kuna za euro gdje je i zatvorio dan. Analitičari vjeruju da će se tečaj do kraja godine kolebati oko 7, 40 kuna. Euro jača zbog veće potražnje tvrtki za devizama, a izdanje kunskih državnih obveznica trebalo bi ga stabilizirati.

HNB: Inozemni dug krajem kolovoza 43,7 mlrd. eura
Posljednji podaci HNB-a pokazuju da je tijekom kolovoza inozemni dug, isključujući kružna izravna ulaganja, zabilježio blagi pad (za 183,8 milijuna eura ili 0,4%) te je iznosio 43,7 milijardi eura.U ovoj godini vanjski dug bilježi rast od 594,3 milijuna eura ili 1,4%, što je posljedica rasta duga javnog sektora, navode analitičari u najnovijem broju publikacije RBA Dnevne financijske vijesti. Naime, u odnosu na kraj 2009. najveći rast vanjskog duga zabilježen je u sektoru države (+15,8%) koji je na kraju kolovoza iznosio gotovo 6 milijardi eura. Rastu duga države pridonijelo je izdanje dolarske obveznice središnje države u iznosu 1,25 milijardi dolara u srpnju.