Iako su hrvatski poduzetnici, lokalna i državna uprava dosad bili opravdano prozivani zbog nepovlačenja novca iz europskih pretpristupnih fondova, Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva je ove godine imalo 100-postotnu učinkovitost.

Lećevica na čekanju
Kandidirana su tri projekta centra za gospodarenjem otpadom i sva tri su odobrena, a posljednji u nizu je Kaštijun, CGO Istarske županije. Europska komisija je odobrila 47,3 milijuna eura za tri projekta, što je otprilike polovica potrebnog iznosa. Ostatak će se pokriti uglavnom iz Fonda za zaštitu okoliša, a u manjem dijelu kreditima Europske investicijske banke i lokalne uprave. Uz Kaštijun, sa 22,3 milijuna eura će se sufinancirati i CGO Marišćan vrijedan 51,2 milijuna eura u Primorsko-goranskoj županiji, te sa šest milijuna eura projekt Bikarac u Šibensko-kninskoj županiji vrijedan 8,8 milijuna. Na Bikarcu su radovi započeti, a za ostala dva trebali bi biti raspisani natječaji za izgradnju. Za Lećevicu u Splitsko-dalmatinskoj županiji, koja je također bila kandidirana, u Ministarstvu zaštite okoliša kažu da nije odbijena, nego je povučena radi nadopuna i uskoro će ponovno biti poslan zahtjev za sufinanciranje.Iako dosadašnje sufinanciranje izgleda uspješno, pogotovo što je Slovenija dosad uspjela dobiti novac tek za jedan centar, tri hrvatska centra su tek početak. Ukupno treba izgraditi još deset centara, dok je jedino Zagreb predložio spalionicu. Ukupni iznos svih investicija u centre za gospodarenjem otpadom procjenjeno je na čak milijardu eura. Ako se pridodaju troškovi zemljišta i potrebne infrastrukture, te sanacija postojećih odlagališta, procjena prelazi 1,5 milijardi eura.

Zaštitari protiv
Iz Ministarstva odgovaraju da će za novac EU kandidirati i izgradnju ostalih centara i sanaciju postojećih odlagališta. Prvi će biti prijavljen regionalni centar Piškornica za četiri sjeverozapadne županije, te Biljane Donje za Zadarsku županiju. Ostali su tek u početnim fazama pripreme dokumentacije, a Lećevica se nadopunjuje. “Radi se o kompleksnim projektima, pa priprema njihovog odobrenja u Europskoj komisiji ide puno sporije nego što smo očekivali, ali s obzirom na raspoloživa sredstva iz fondova ovo je najviše što smo mogli postići”, kažu u odnosima s javnošću Ministarstva. Uz formalne birokratske probleme poput toga da su za centar u Zadarskoj županiji Hrvatske vode dale, pa povukle suglasnost, novi centri nailaze i na otpor lokalnih udruga za zaštitu okoliša i stanovništva. Centri su i redovito točka spora lokalnih vlasti i oporbe. U Ministarstvu na to odgovaraju da su centri jedini način da se zaštiti i tlo i voda i zrak, te da bi lokalni političari trebali izgradnju tih objekata izdignuti iznad dnevne politike.

Sanacija

Ništa bez novca i EU
Ove godine Vlada je donijela i izmjene strategije gospodarenja otpadom kojima je predviđeno da sva odlagališta budu sanirana, a novi centri izgrađeni do 2018. godine. Županijske vlasti su dodatno rasterećene za oko 30 miljiuna kuna jer je Fond za zaštitu okoliša na sebe preuzeo financiranje dokumentacije i istražne radove za buduće centre. Osim toga predviđeno je da Europska unija i Fond u potpunosti financiraju sanaciju postojećih odlagališta. Bez novca EU plan se neće ispuniti.