Jedan od osnovnih ciljeva Europske unije je osigurati gospodarski razvoj njezinih članica koji zadovoljava potrebe današnjice, a istodobno osigurava održivu budućnost generacijama koje dolaze. U tom kontekstu napori za ublažavanjem posljedica klimatskih promjena, sigurnošću opskrbe energijom i otvaranjem novih radnih mjesta istaknuli su obnovljive izvore energije kao jednu od glavnih smjernica strategije održivog razvoja Unije.

Hrvatska je, prepoznavši značenje tog stajališta, u nacionalnu strategiju energetske politike uvrstila cilj da do 2020. udio obnovljivih izvora energije u proizvodnji električne energije iznosi 36%, od čega 10% iz energije vjetra. Unatoč povoljnim meteorološkim uvjetima sadašnja proizvodnja energije vjetra u Hrvatskoj još je na niskoj razini. Zašto? Nerijetko je razlog neinformiranost o prirodi vjetrova u Hrvatskoj, ponajprije u širem području planinskih i obalnih krajeva. Proučavanje planinskih vjetrova u nas traje još od doba meteorologa i seizmologa Andrije Mohorovičića, čija je 150. obljetnica rođenja nedavno obilježena. Danas je istraživanje bure hrvatski znanstveni izvozni proizvod, hrvatski meteorološki brend sa svjetskom reputacijom. Što su Dubrovnik, Vegeta i hrvatska nogometna reprezentacija Hrvatskoj, to je bura – hrvatskoj meteorologiji. Bura je ogledan primjer jakog, često olujnog i orkanskog vjetra koji se javlja na zavjetrinskim stranama planina kada se savršeno “pogode” određene karakteristike atmosfere i oblik i visina planine.

Zbog prepoznatljivosti istraživanja bure u Hrvatskoj i buri u čast tip takvih planinskih vjetrova koji se javljaju diljem svijeta (SAD, Argentina, Kanada, Island itd.) nazvan je u stručnoj literaturi “bora – type flows”. Najjači udar bure do sada je izmjeren 1998. na Masleničkome mostu i iznosio je 248 kilometara na sat – nema sumnje da će ta vrijednost, ako se mjerenja na takvim lokacijama nastave, u budućnosti biti premašena. Ta je trenutna brzina usporediva s trajnim brzinama koje uzrokuju uragani kategorije 4 – od uragana su jači još jedino oni najveće kategorije 5, poput Katrine. Zbog važnosti vjetra za razvoj sektora obnovljivih izvora energije Državni hidrometeorološki zavod je 2008. godine pokrenuo međunarodni projekt “Procjena vjetroklime Hrvatske i kratkoročna prognoza vjetra na složenom terenu” (Wind resources and forecasting in complex terrain of Croatia – WINDEX (www.windex.hr)). Rezultati projekta pružaju podršku korištenju energije vjetra na nacionalnoj razini i smanjuju meteorološku nesigurnost vezanu uz proizvodnju energije iz vjetra.

Dva su specifična cilja projekta WINDEX: procjena hrvatske vjetrovne klime na gustoj mreži točaka i razvoj nove generacije lokalno-specifičnog sustava za kratkoročnu (0-72 h unaprijed) prognozu smjera i brzine vjetra u Hrvatskoj. Za realizaciju projekta korišteni su najsuvremeniji meteorološki numerički modeli (ALADIN, WRF) i napredne tehnike mjerenja vjetra i turbulencije na profilima do 200 m visine nad tlom, s posebnim naglaskom na opis svojstava bure. Rezultati proračuna kroz 10-godišnje razdoblje, uz detaljnu provjeru njihove točnosti dostupnim mjerenjima, potvrđuju postojanje mnoštva lokacija vrlodobrog potencijala za iskorištavanje energije vjetra. Najbolji meteorološki uvjeti primarno su u planinskim područjima, obalnom području i njegovu zaleđu te “off-shore”. Nadalje, neke od testiranih metoda poboljšanja sadašnjeg sustava kratkoročne prognoze vjetra pokazale su jasan potencijal za smanjenje pogrešaka u prognozi brzine vjetra.

Međutim, lokalno poznavanje ekstrema bure te njezine mahovitosti i turbulentnosti – zbog izuzetne vremenske i prostorne promjenjivosti – i dalje ostaju meteorološki izazovi bitni za iskorištenje energije vjetra u Hrvatskoj. Naime, iako velik dio prirodnih uvjeta za iskorištenje energije vjetra “dugujemo” buri, njezina promjenjivost i turbulentnost može znatno smanjiti predviđenu proizvodnju energije, povećati opterećenja na vjetroagregate te uzrokovati prostorno i vremenski iznimno intermitentnu proizvodnju energije. Tako daljnje istraživanje bure i njezinih turbulentnih svojstava može pomoći u ocjeni pojedine lokacije, dizajnu vjetroagregata, sustavu upravljanja vjetroagregatom, prognozi proizvodnje električne energije te njezinoj integraciji u energetsku mrežu. Projekt WINDEX ostvaren je uz podršku fonda Jedinstvo uz pomoć znanja, koji su 2007. osnovali Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa i tvrtka HEP – Obnovljivi izvori energije. Također su u njemu surađivali Energetski institut “Hrvoje Požar”, RIS? Nacionalni laboratorij Tehničkog sveučilišta u Danskoj, kao i stručnjaci hrvatske dijaspore iz američkog instituta Desert Research Institute.

Dr. sc. Kristian Horvath, viši asistent zaposlen u Državnom hidrometeorološkom zavodu i voditelj projekta WINDEX, a glavna suradnica na projektu bila je mr. sc. Alica Bajić, načelnica Odjela za istraživanja i modeliranja atmosferskih procesa u DHMZ-u