EN DE

Iransko tržište spas za tvrtke

Autor: Biserka Ranogajec
29. lipanj 2009. u 22:00
Podijeli članak —

Razvojne agencije raspravljalo se o tome kako menadžeri prevladavaju krizu

Hrvatski menadžeri u vrijeme krize traže nova tržišta i izvan Europe, prihvaćaju narudžbe za koje su sigurni da će ih naplatiti što naročito vrijedi za Hrvatsku, usporavaju investicije, a od svega najviše strepe od opće nelikvidnosti. To se među ostalim čulo na okruglom stolu “Što ozbiljni menadžeri poduzimaju u vrijeme krize”, koji je organizirala Razvojna agencija Zagreb – TPZ.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Loši rezovi
Je li ova kriza veća od one početkom devedesetih u Hrvatskoj i što bi država trebala poduzeti, pokušali su odgovoriti Ljerka Cerc, direktorica Inkera, Željko Goja, direktor zadarskog Hsteca i Vilim Lončar, izvršni direktor Exor Informatički inženjering iz Zagreba. Gost je bio sveučilišni profesor Ljubo Jurčić, a raspravu je vodio Marijan Ožanić, direktor Razvojne agencije. Kriza je za nas novo iskustvo i možemo funkcionirati ako imamo nove poslove, kazao je Vilim Lončar iz Exora, tvrtke koja nudi rješenja u području automatizacije u industriji i u elektroenergetskim postrojenjima. Cijene su snižene jer svi se bore za opstanak i Exor je zadovoljan što je našao tržište čak u Iranu. Posao, doduše, nije toliko profitabilan, ali je vrijedan 2,5 milijuna eura. Inker je odgodio investicije, robu daje samo platišama, a od države traži da spriječi totalnu nelikvidnost. Svjetske velesile imaju jako gospodarstvo koje može spašavati društvo od financijskih tsunamija, rekao je Ožanić te dodao da je prvi val Hrvatsku izbjegao i nije ozbiljno udario kao Mađarsku, ali je signal da se promijeni odnos prema gospodarstvu. Najjednostavnija reakcija menadžera na krizu obično je otpuštanje ljudi, ali to uspijeva na kratke staze. Nakon takvih rezova “preživjeli” su demoralizirani i nelojalni, a najsposobniji prvi pobjegnu. Drugi način, misli Ožanić, ravnomjerno je podmetnuti leđa smanjivanjem broja radnih dana i plaća.

Hrvatski menadžeri u vrijeme krize traže nova tržišta i izvan Europe, prihvaćaju narudžbe za koje su sigurni da će ih naplatiti što naročito vrijedi za Hrvatsku, usporavaju investicije, a od svega najviše strepe od opće nelikvidnosti. To se među ostalim čulo na okruglom stolu “Što ozbiljni menadžeri poduzimaju u vrijeme krize”, koji je organizirala Razvojna agencija Zagreb – TPZ.

Loši rezovi
Je li ova kriza veća od one početkom devedesetih u Hrvatskoj i što bi država trebala poduzeti, pokušali su odgovoriti Ljerka Cerc, direktorica Inkera, Željko Goja, direktor zadarskog Hsteca i Vilim Lončar, izvršni direktor Exor Informatički inženjering iz Zagreba. Gost je bio sveučilišni profesor Ljubo Jurčić, a raspravu je vodio Marijan Ožanić, direktor Razvojne agencije. Kriza je za nas novo iskustvo i možemo funkcionirati ako imamo nove poslove, kazao je Vilim Lončar iz Exora, tvrtke koja nudi rješenja u području automatizacije u industriji i u elektroenergetskim postrojenjima. Cijene su snižene jer svi se bore za opstanak i Exor je zadovoljan što je našao tržište čak u Iranu. Posao, doduše, nije toliko profitabilan, ali je vrijedan 2,5 milijuna eura. Inker je odgodio investicije, robu daje samo platišama, a od države traži da spriječi totalnu nelikvidnost. Svjetske velesile imaju jako gospodarstvo koje može spašavati društvo od financijskih tsunamija, rekao je Ožanić te dodao da je prvi val Hrvatsku izbjegao i nije ozbiljno udario kao Mađarsku, ali je signal da se promijeni odnos prema gospodarstvu. Najjednostavnija reakcija menadžera na krizu obično je otpuštanje ljudi, ali to uspijeva na kratke staze. Nakon takvih rezova “preživjeli” su demoralizirani i nelojalni, a najsposobniji prvi pobjegnu. Drugi način, misli Ožanić, ravnomjerno je podmetnuti leđa smanjivanjem broja radnih dana i plaća.

Bez panike
Ukratko, ozbiljan menadžment ne podliježe panici, preuzima odgovornost i čuva poduzeće. Jurčić pak tvrdi da su najveće prednosti Hrvatske metalo-prerađivački sektor i elektroindustrija s kojima može konkurirati u inozemstvu.

Autor: Biserka Ranogajec
29. lipanj 2009. u 22:00
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close