Za razvoj gospodarstva nužan preduvjet su inovacije, no razvoj novih proizvoda kroz inovativan proces je dugoročan i skup, ali na kraju i te kako isplativ. Zaključak je to okruglog stola “Menadžment inovacija” koji se u sklopu obilježavanja 90. obljetnice Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu održao u organizaciji Katedre za organizaciju i menadžment. “Velik problem Hrvatske je što u kontekstu inovacija kaska za većinom država članica Europske unije”, naglasio je Stjepan Car, predsjednik Uprave Končar – Instituta za elektrotehniku i predsjednik Hrvatske udruge inovatora. Car smatra da je nužno da Vlada što prije pokrene raspravu o izgradnji efikasnoga gospodarstva koje bi se temeljilo na inovacijama te da se pritom definira koji su sektori industrije od ključnog interesa.

“Treba odrediti koje su industrije važne za budućnost te usmjeriti sve resurse na stvaranje inovacija upravo u tim sektorima. Tome prethodi izgradnja modernoga obrazovnog i znanstvenog sustava. Za sada u tom segmentu ne uspijevamo, kvaliteta obrazovanja je uvođenjem bolonjskog sustava pala, a baza inženjera je uništena”, rekao je Car, asociravši na model visokog školstva tri plus dva u kojem se prvi stupanj završava nakon svega tri godine fakulteta. “Trogodišnje obrazovanje možda jest dobro za trgovce koji će prodavati automobile, no izuzetno je loš za inženjere koji bi trebali izrađivati dijelove tih automobila”, slikovito je objasnio Car koji je usput naglasio da su državni poticaji za inovacije u ovom trenutku nedovoljno atraktivni. Srce uspješnoga gospodarstva je konkurentnost, inovativnost i marketinška sposobnost da se novi proizvodi i usluge plasiraju i na lokalnom, ali i na globalnom tržištu.

Đuro Horvat, vlasnik i direktor tvrtke Tehnix, kaže da na tom području Hrvatska ima dosta potencijala, ali slabu izvedbu. Jasna Prester, profesorica Operacijskog menadžmenta na Ekonomskom fakultetu, ukazala je kako je disciplina inovacija nedovoljno zastupljena u nastavnim planovima hrvatskih sveučilišta. “Prema istraživanju koje se provodi od 2003., Hrvatska je 2006. bila ispred Njemačke po broju lansiranih novih proizvoda, po postotku prihoda po tim proizvodima, kao i po činjenici da je njihov razvoj kraće trajao. U 2009., očekivano, situacija se radikalno pogoršala”, kazala je Prester. Velimir Srića, profesor kolegija Upravljanje inovacijama na Ekonomskom fakultetu, smatra da je Hrvatska sjajna po inovacijama, ali rijetko koje od njih zažive jer ih inovatori ne znaju realizirati. “Problem je u okruženju koje ne potiče”, ističe Srića. Kod inovacija je ključno da se one mogu upotrijebiti u industriji. Potrebno je razvijati proizvode koje kupac treba te usmjeriti potencijal prema tržištu, dodao je Car. “Poslovna učinkovitost i inovacije osnova su za stvaranje dodatne vrijednosti”, napomenuo je Car.