Da će i travanj pokazati nastavak godišnjeg pada industrijske proizvodnje među ekonomskim stručnjacima uglavnom se očekivalo, ali većina ih je ipak ostala malo zatečena njegovim ubrzanjem. U odnosu na lanjski travanj industrija je potonula čak 9,4 posto, objavio je Državni zavod za statistiku, a njegovi podaci govore i da je kumulativno, u prva četiri mjeseca, minus veći od sedam posto. Travanjsko potonuće najveće je još od vremena prvog udara krize (od studenoga 2009.), a veći godišnji pad prerađivačke industrije od Hrvatske bilježi samo Grčka. Usporedo s padom indeksa obujma industrijske proizvodnje snažan pad bilježe i zalihe koje su na kraju travnja bile 20 posto manje nego godinu prije, s tim da su kod netrajnih dobara niže više od 30 posto. “To odražava prevladavajući pesimizam, odnosno tipično recesijski način ponašanja”, kaže Anton Starčević, glavni ekonomist Raiffeisen banke, dodajući da poduzetnici danas općenito raspolažu s manje novca (dijelom i zahvaljujući pojačanom utjerivanju poreza) i vrlo su suzdržani prema stvaranju budućih obveza.

Čekajući turizam
Uz kombinaciju recesije u eurozoni i slabe domaće potražnje, pad proizvodnje odražava i činjenicu da su veliki kapaciteti (poput brodogradnje ili petrokemije) u fazi restrukturiranja, napominje Starčević. Na efekt prisilnog restrukturiranja, s naglaskom na radnointenzivne djelatnosti, upućuje i glavni ekonomist SG-Splitske banke Zdeslav Šantić. Taj se efekt, osim u gubitku radnih mjesta, očituje i u smanjenju proizvodnih kapaciteta. Za razliku od ožujka, u kojemu je na pad jače utjecala kategorija proizvodnje energije (suša), u travnju se ubrzao pad prerađivačke industrije koja u ukupnoj čini 80 posto. Šantić ipak kaže kako bi idućih mjeseci kretanja i zaliha i proizvodnje trebala biti nešto povoljnija, prije svega zbog turističke sezone. Kretanja u industriji prilično su loš signal i za ukupnu gospodarsku aktivnost u drugom kvartalu. Uoči objave preliminarne procjene BDP-a u prvom tromjesečju analitičari mahom računaju na kvartalni pad između 1,5 i 2 posto u odnosu na prvo lanjsko tromjesečje.

Prelazimo u fazu implozije
Prema Željku Lovrinčeviću s Ekonomskog instituta, u drugom tromjesečju pad BDP-a mogao bi biti i iznad dva posto. Jer, kaže, izgledno je da će i trgovina na malo, koja je pod utjecajem najava povećanja nekih poreza u prva tri mjeseca blago (0,5 posto) porasla, u drugom tromjesečju pasti. Recesija u Hrvatskoj očito se produbljava. To se dijelom može pripisati vanjskim faktorima, ali dobrim dijelom tome pridonose i domaći, od povećanja poreznog opterećenja i oklijevanja s ključnim reformama do antipoduzetničke klime. Lovrinčević kaže kako recentni pokazatelji gospodarske aktivnosti već polako nadilaze okvire recesijskih kretanja i graniče s fazom implozije gospodarstva.