Finina analiza pokazuje da su 2016. godinu od gotovo 114,5 tisuća hrvatskih poduzetnika realnog sektora s prihodima koji se mjere milijardama kuna završila 63 poduzetnika, a broj bi vjerojatno bio i veći da su u analizu uključena i društva iz sastava Agrokora.  Naime, iz Fine pojašnjavaju kako u analizu nisu uključeni rezultati Konzuma, Tiska, PIK-a Vrbovec, Agrokora, Agrokor-trgovine, Belja, Jamnice i Leda, koji su 2015. imali prihode veće od milijardu kuna, no za 2016. još uvijek nisu objavljene relevantne informacije o njihovom poslovanju.

 Preostala 63 poduzetnika s više od milijardu kuna prihoda lani su imali 117.031 zaposlenog, ostvarili su ukupno 152 milijarde kuna prihoda, od čega je izvoz odnosilo 24,1 milijarda kuna, a ostvarili su i 7,59 milijardi kuna konsolidirane neto dobiti. Pritom ih je 57 poslovalo s dobiti, u ukupnom iznosu od 8,07 milijardi kuna, a sedam je ostvarilo ukupni gubitak od oko 480 milijuna kuna.

 Koliki je njihov značaj za hrvatsko gospodarstvo, ističu iz Fine, pokazuju podaci kako tih tek 0,05 posto svih poduzetnika imaju udio u ukupnom broju zaposlenih u zemlji od 12,5 posto, ostvaruju po 24 posto ukupnih prihoda i rashoda, 20,9 posto dobiti i tek 3,3 posto gubitaka, udio u ukupnom hrvatskom izvozu im je 20,2 posto, u uvozu 35,8 posto, a u investicijama u novu dugotrajnu imovinu 26,3 posto.

Najviše je trgovaca

 Gotovo 43 posto tih poduzetnika, odnosno njih 27, su oni čija ja pretežna djelatnost trgovina, a kako oni imaju najveći udio u ukupnom uvozu, od gotovo 36 posto, iz Fine napominju da je to razlog zašto je ukupni trgovinski saldo za 2016. tvrtki s prihodima većima od milijardu kuna negativan, u iznosu od 11,8 milijardi kuna, iako je na razini svih hrvatskih poduzetnika pozitivan i iznosi 19,1 milijardu kuna. 

 Nakon trgovaca, najbrojniji su poduzetnici iz prerađivačke industrije, kojih je 14, a treći su po brojnosti šest tvrtki iz područja opskrbe električnom energijom, plinom, parom i klimatizaciji. Na popisu je i još po jedno društvo u djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane (Valamar Riviera), poslovanju nekretninama (Zagrebački holding) i stručnim, znanstvenim i tehničkim djelatnostima (Uljanik), dok je preostalih 13 u području djelatnosti poljoprivrede, šumarstva i ribarstva (Hrvatske šume, Žito i Koda) građevinarstva (HAC i ARZ), prijevoza i skladištenja (Hrvatska pošta, Croatia Airlines, HŽ Infrastruktura i Međunarodna zračna luka Zagreb) te informacija i komunikacija (HT, VIPnet, HRT i Tele2).

Od sedam poduzetnika s više od milijardu kuna lanjskih prihoda koji su poslovali s gubitkom, četiri su trgovca – Kaufland Hrvatska, Metro Cash & Carry, Spar Hrvatska i Billa, koja se u međuvremenu povukla s hrvatskog tržišta. U minusu su 2016. završila i dva društva iz prerađivačke industrije – Petrokemija i Boxmark Leather te jedan telekom, Tele2. Pritom su najveće gubitke ostvarili Boxmark Leather, od 127,5 milijuna kuna, i Billa, od 107,6 milijuna kuna.

Privatnici predvode

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

 Fina je analizirala i oblik vlasništva tih tvrtki, a rezultati pokazuju da je od 63 poduzetnika s najvećim prihodima njih 36 ili 58 posto u privatnom vlasništvu od osnivanja, još 5 je postalo privatno nakon pretvorbe, a 8 je u mješovitom vlasništvu s preko 50 posto privatnog kapitala. U tek 22,2 posto društava država je većinski vlasnik – 12 ih je potpunom državnom, a 2 u mještovitom s pretežito državnim kapitalom.

 I na listi deset tvrtki koje su lani ostvarili najveće ukupne prihode predvode one u kojima je privatni kapital prevladavajući – takvih je tvrtki sedam (Ina, HT, Pliva, Petrol, Lidl, Plodine i Kaufland), dok su samo tri u državnom vlasništvu – HEP, HEP ODS i Zagrebački holding.

 U privatnom je vlasništvu Prvo plinarsko društvo, koje ne ulazi u prvih deset tvrtki s najvećim prihodima u 2016. ali je na prvom mjestu  po prihodima po zaposlenom. Deset zaposlenika PPD-a, naime, u 2016. je ostvarilo prihode od čak 330,3 milijuna kuna po zaposlenom, dok je primjerice u Ini, koja je lani imala najveće prihode, od 15,1 milijardu kuna, taj iznos oko 1,4 milijuna kuna po zaposlenom. No, Ina ima znatno više zaposlenih, gotovo 11 tisuća.