Interes za fondove Europske unije u Hrvatskoj tijekom godina stalno raste, pa tako i u sektoru turizma. Međutim, taj je sektor specifičan jer za njega ne postoji poseban program. Tako kaže Martina Belić, konzultantica i autorica knjige “Potpore i javni natječaji iz EU fondova”, koja sadrži pregled fondova i programa dostupnih Hrvatskoj prije i nakon pristupanja Uniji. Belić je prošle godine u Zagrebu održala seminar “Kako pronaći poslovne partnere u susjednim zemljama i dobiti sredstva iz EU programa za prekograničnu suradnju”.

Zapostavljena grana
“IPA program iz kojeg se sufinancira većina projekata u Hrvatskoj namijenjen je učenju i prilagodbi, ponajprije državnih institucija, a natječaja namijenjenih obrtima ili malim i srednjim poduzećima ima relativno malo i rijetki su. Kada se i pojave, većinom su namijenjeni proizvodnim tvrtkama, a ne tvrtkama koje pružaju usluge”, napominje Belić. Naglašava da na razini Europske komisije ne postoji glavna uprava za turizam, nego samo odjel u sklopu glavne uprave za poduzetništvo, pa je tek unatrag nekoliko godina počelo pokretanje programa namijenjenih turizmu koji još nisu u potpunosti operativni. “Zbog svih tih razloga turizam je pomalo zapostavljena grana glede EU potpora, pa čak i ostalih financijskih programa, primjerice tipa osiguravanja povoljnijih kredita ili osiguravanja garancija”, smatra Belić. Međutim, kao iznimku među natječajima i programima koji mogu biti vezani uz turizam Belić navodi Jadransku prekograničnu suradnju jer sadrži mjeru koja potiče razvoj prekograničnog turizma s obzirom na to da program obuhvaća sve regije koje imaju obalu uz Jadransko more, od Italije i Slovenije preko istočne obale do Grčke. “U okviru tog programa jedan od partnera mogu biti i mala i srednja poduzeća u okviru režima malih potpora, što znači da mogu dobiti potpore do 200.000 eura. Međutim, problem je što se mala i srednja poduzeća ne mogu prijaviti samostalno, već moraju biti u partnerstvu s javnim organizacijama ili institucijama, a one u pravilu nevoljko uzmu takve partnere. Svi se manje ili više boje javno-privatnog partnerstva”, ističe.

Nove prilike
Belić navodi i da bi turistički projekti trebali ući u Operativni program za regionalnu konkurentnost koji se priprema za 2012. i 2013. godinu. “Teško je govoriti što je u planu, ali projekti koji budu identificirani kao prioritetni vjerojatno će se odnositi i dalje na stvaranje javne infrastrukture za razvoj turizma, a malo ili gotovo ništa na ulaganja u privatne tvrtke kako bi im se podigla konkurentnost. U svakom slučaju, trebalo bi potaknuti turističke zajednice da se više uključuju, a kad se objavi novi natječaj Jadranske prekogranične suradnje, potaknuti prijavitelje javnog sektora da u svoje prijave uključuju mala i srednja poduzeća i obrte”, zaključuje Martina Belić.

Problem

Isključeni obrti i tvrtke
Najveći problem u pripremi projekata konzultantica Martina Belić vidi u tome što je većina objavljenih natječaja namijenjena jedinicama lokalne i regionalne uprave i samouprave, ustanovama, neprofitnim organizacijama i razvojnim agencijama. “To znači da se profitne organizacije, obrti i tvrtke ne mogu javljati na te natječaje kao prijavitelji ili partneri. Većina turističkih projekata koji su do sada ostvareni u Hrvatskoj vezani su uz infrastrukturu, a turističke zajednice rijetko se javljaju na natječaje.”