U našem prošlogodišnjem prikazu kretanja hrvatskoga informatičkog tržišta predvidjeli smo da će u 2010. isporuke računala i druge informatičke opreme, softvera i IT usluga pasti oko 5 posto. (Nakon pada od oko 17 posto u 2009.) Takva projekcija počivala je na predvidljivim kretanjima makroekonomskih agregata, odnosno na prisutnim problemima servisiranja inozemnog duga, daljnjoj kontrakciji gospodarske aktivnosti, padu zaposlenosti i raspoloživog dohotka kućanstava, usporavanju kreditne aktivnosti banaka i zaoštravanju nelikvidnosti. Sada pak možemo reći da se ta očekivanja ostvaruju. Što se tiče strukturnih obilježja, glavne tržišne komponente također će očekivano imati divergentna kretanja u odnosu na godinu dana prije. Dok je u 2009. zabilježen drastičan pad prodaje informatičke opreme i stagnacija isporuke softvera i IT usluga, u ovoj će se godini prodaja hardvera stabilizirati na jednoj relativno nižoj razini, dok će vrijednost isporučenih softverskih licencija i pripadajućeg održavanja kao i pruženih IT usluga pasti oko sedam posto.

Ne može se u ofenzivu
Istodobno smo predviđali određeni oporavak IT potrošnje u 2011. – rast od negdje 7 posto. To smo poglavito bazirali na činjenici da se daljnje pogoršavanje gospodarskog okružja jednostavno neće dopustiti, odnosno da će se poduzeti mjere za izlazak iz recesije. Osim toga najavljeno povećanje državnih ulaganja u IT bit će antirecesijska mjera. No sada, u prosincu, obilježja i intenzitet poduzetih mjera za oporavak ne daju povoda optimizmu. Nigdje se ne vidi oporavak domaće ni inozemne potražnje (rast izvoza brodova, kad je sudbina brodogradilišta neizvjesna, doista je neprimjereno koristiti kao pokazatelj uzleta izvoza). U takvim okvirima očekujemo da će se pad IT tržišta u zemlji nastaviti i sljedeće godine. Izlazak iz recesije i oživljavanje gospodarske aktivnosti u Europi i nekim tranzicijskim zemljama neće bitnije utjecati na opću konjunkturu u zemlji, a time posredno i na IT izdatke jer je naša kriza prije svega rezultat domaćih problema kumuliranih kroz duže razdoblje. Osim toga strukturne značajke hrvatske IT industrije, formirane u uvjetima višegodišnjeg izostanka industrijske politike na ovom području i nerealnog tečaja, ne omogućuju nikakvu “IT izvoznu ofenzivu” u sljedećoj godini.

Komponente će jednako padati
Dakle, i za 2011. IDC Adriatics predviđa daljnji pad tržišta, i to između jedan i pet posto u optimističnom scenariju. Dajemo raspon, a ne određenu brojku jer je gotovo nemoguće predvidjeti IT potrošnju središnje države u izbornoj godini i u okvirima nerealnog proračuna kao i mogući stupanj realizacije nekoliko većih IT projekata u idućoj godini. Intenzitet pada ovisit će o makroekonomskim okvirima, odnosno stupnju u kojem će se središnja država uspjeti zadužiti dovoljno da osnovne funkcije kao što su otplata inozemnog zaduženja, isplata plaća državnih službenika i isplata mirovina ne dođu u pitanje te da ne dođe do daljnjeg zaoštravanja nelikvidnosti u zemlji. U 2011. sve glavne komponente IT potrošnje opast će približno jednako. Ovakvim kretanjima IT tržište u 2011. vraća se na razinu tržišta iz 2006. – na vrijednost nešto veću od milijarde dolara.

Boris Žitnik, direktor IDC Adriatics Hrvatska