Hrvatska pivarska industrija ove je godine doživjela oporavak s rastom proizvodnje od 8,5 posto u prvih devet mjeseci, potvrdio je Pero Ivanković, predsjednik Grupacije pivara i proizvođača pri HGK. “Glavni razlog za povećanu proizvodnju i potrošnju piva leži u neuobičajeno toplom i dugom ljetu, odličnoj turističkoj sezoni, ali i inovacijama u tzv. radlerima”, kazao je Ivanković u povodu 2. press pivnice u Zagrebu, medijskog događanja koje organizira njegova grupacija.

Uspjeh radlera
Sedam hrvatskih pivovara, koje su udružene u Grupaciju pivara pri HGK, tako je ove godine proizvelo 2,87 milijuna hektolitara piva. U istom je razdoblju prošle godine proizvedeno 2,65 milijuna, a u 2009. nešto više od 2,81 milijun. Unatoč podacima koji pokazuju da je ove godine proizvedeno 8,5% piva više nego lani te 2,1 posto više nego u prvih devet mjeseci 2009., Ivanković pojašnjava da se prava slika stanja može vidjeti tek na godišnjoj razini. Unatoč tome trendovi imaju uzlaznu putanju pa treba očekivati da će ukupan rezultat za 2011. biti znatno bolji od onih iz prethodnih godina. I u samoj grupaciju priznaju da su “radleri” napravili bum na tržištu. Isto tako ne žele govoriti koliki postotak ukupne potrošnje piva otpada na klasična piva, a koliko na mješavine piva i soka – radler. Nakon što su se mješavine piva pokazale kao pogodak na hrvatskom tržištu, pivarski stručnjaci razmišljaju kako zadržati taj trend.

“Mislim da bi se domaće pivovare mogle više okrenuti proizvodnji voćnih piva. Ako su mješavine klasičnog piva i soka doživjele uspjeh, mislim da bi i piva s voćnom aromom mogla biti hit”, kazao je Božidar Šantek, profesor na Prehrambeno-biotehnološkom fakultetu u Zagrebu (PBF). Šantek je sa svojim timom, u sklopu laboratorija na tom visokom učilištu, oformio minipivovaru koja u prvom redu služi za obuku budućih pivarskih kadrova. U toj pivovari također eksperimentiraju s novim procesima i mogućim trendovima u pivarskoj industriji. Njihov je najnoviji projekt pivo s okusom višnje maraske. “Maraska je izvorno hrvatska sorta višanja koja je izvrsna za svekoliku uporabu. Budući da sam vidio da ljudi čupaju nasade toga voća jer nemaju kome prodati urod, razmišljao sam da bi se ta višnja mogla upotrijebiti za izradu autentičnoga hrvatskog piva”, pojasnio je Šantek prilikom demonstracije svojeg projekta Grupaciji pivara na svojem fakultetu.

Izvorno hrvatsko pivo
Znanstvenici su tom prigodom demonstrirali proizvodnju piva u svojoj minipivovari kapaciteta 30 litara. Kako je pojašnjeno, tradicionalna proizvodnja piva traje nešto više od mjesec dana koliko se proizvodilo i njihovo “fakultetsko pivo” u verziji s četiri i šest posto alkohola. Da bi bile profitabilne, velike pivovare imaju znatno unaprijeđen tehnološki proces koji uvelike smanjuje vrijeme koje je potrebno da bi od ječma, vode, kvasca i hmelja nastalo pivo. Piće koje se proizvede na PBF-u nema komercijalnu namjenu i služi samo u “znanstvene” svrhe. Za sada na Sveučilištu u Zagrebu ne postoji studij pivarstva, ali su toj grani gospodarstva posvećena dva kolegija na PBF-u. Budući da imaju opremljen laboratorij, zapravo mali pivarski pogon, na tom su fakultetu spremni pomoći pivovarama u dobavljanju sastojaka za pivo, naravno, pod komercijalnim uvjetima. Kako su proizvodni kapaciteti PBF-a ipak skromni, za sada imaju suradnju samo s jednom malom pivovarom.