Energetska neovisnost temelj je gospodarskog razvoja svake zemlje, a neupitno i njezine političke neovisnosti. Stoga se projekcije energetske budućnosti svake zemlje rade za barem trideset godina unaprijed, a strategije energetskog razvoja smatraju temeljnim dokumentima u vođenju energetske politike i zaštiti nacionalnih interesa. O tome koliko bi nam energetska sigurnost i neovisnost trebale biti važne najbolje govori to što se hrvatsko gospodarstvo još nije oporavilo od posljedica plinske krize 2008./2009., koja se umalo ponovila proteklih dana: iznimno niske temperature rezultirale su povećanom potrošnjom, tehnički problemi na sjevernojadranskim proizvodnim platformama smanjili su Ininu proizvodnju plina za čak 60 posto, a Europi je ponovno zaprijetio plinski sukob između Rusije i Ukrajine. Ovoga puta “izvukli” smo se bez redukcija, i to zahvaljujući Molu. Hrvatska je, naime, interventno uvezla plin iz mađarskih skladišta koja su strateški promišljeno izgrađena posljednjih godina.

Pad proizvodnje
Sigurnost opskrbe energentima, u ovom slučaju prirodnim plinom, osigurava se dovoljnom proizvodnjom, dovoljnim uvozom, razvojem plinskog sustava i dovoljnim kapacitetom raspoloživih skladišta plina. Pritom su upravo podzemna skladišta plina temelj sigurnosti i fleksibilnosti opskrbe. Naime, potrošnja plina razlikuje se tijekom različitih godišnjih doba, pa tako i sigurnost opskrbe ovisi o tome u kojoj je mjeri sustav pripremljen i koliki su skladišni kapaciteti u koje se za ljetnih mjeseci, kad je potrošnja manja, posprema višak plina kako bi ga se koristilo zimi kad je najpotrebniji. Dugoročne prognoze zemalja Europske unije govore da će najkasnije do 2030. doći do znatnog pada proizvodnje plina, dok će se potrošnja istodobno povećati. Upravo stoga sve europske zemlje intenzivno rade na projektima novih skladišta plina kako bi osigurale energetsku sigurnost i neovisnost. Nažalost, Hrvatska je vjerojatno jedina zemlja u Europi koja u posljednjih dvadeset i pet godina nije sagradila nijedno novo podzemno skladište plina. Istodobno je naša zemlja po proizvodnji plina u samom vrhu u Europi te gotovo sedamdeset posto ukupne potrošnje podmiruje plinom iz vlastite proizvodnje. Kad bismo vlastitim zalihama plina mogli puniti podzemna skladišta na svom teritoriju, opskrba naših potrošača i naše gospodarstvo ne bi morali ovisiti o pomoći zemalja iz okruženja. U Hrvatskoj postoji samo jedno podzemno skladište plina koje se nalazi u mjestu Okoli, 50 kilometara jugoistočno od Zagreba. U njemu se može uskladištiti 553 milijuna m? prirodnog plina, ali zbog ograničenosti izlaznih kapaciteta u danima povećane potrošnje nije moguće iscrpiti dovoljne količine plina tako da se efektivno svake godine raspolaže s tek 350 milijuna m?. O važnosti PSP-a Okoli u opskrbi domaćeg tržišta plinom najbolje govori podatak da u ukupnoj potrošnji sudjeluje s gotovo četrdeset posto. No skladište u Okolima izgrađeno je prije punih dvadeset i pet godina. Sve do kraja 2008. poslovalo je unutar Ine d.d. te se nije dograđivalo ni tehnološki ni tehnički.

Danas njime upravlja Podzemno skladište plina (PSP) d.o.o., nacionalni operator skladišnog sustava, koji je zadužen za upravljanje, održavanje i razvijanje sigurnoga, pouzdanog i učinkovitog sustava skladišta plina. Tvrtka PSP d.o.o. najmlađi je energetski subjekt plinskoga gospodarstva Republike Hrvatske, osnovana 2009. godine. Odmah nakon prelaska u državno vlasništvo stručnjaci PSP-a pristupili su dogradnji i rekonstrukciji postojećeg skladišta te već prošle zime ostvarili rekordnu isporuku plina od 280.000 m?/h. Ove će se godine u PSP Okoli uložiti još 130 mil. kn, no nakon toga svaka daljnja investicija u postojeće skladište prijeći će granice ekonomske opravdanosti. Naime, zbog geoloških svojstava iscrpljenih plinskih ležišta u kojima se plin skladišti tehnološki se nedostaci skladišta u Okolima dogradnjom mogu tek djelomično ublažiti. Osim toga kapacitet skladišta već sad premašuje potrebe današnje potrošnje. Stoga je Hrvatskoj nužna izgradnja tzv. vršnog skladišta plina malenog volumena, ali velikoga ulazno-izlaznoga kapaciteta koji omogućava brzo punjenje i višekratno pražnjenje zimi kako bi se pokrile vršne potrošnje, to jest “pikovi”. Geološka struktura prikladna za izgradnju takva skladišta nalazi se na području već istraženoga eksploatacijskog polja ugljikovodika Grubišno Polje.

Projekt na početku
Nadležno Ministarstvo gospodarstva izgradnju vršnog skladišta plina u Grubišnom Polju odobrilo je još 2009. godine te zadužilo tvrtku PSP da bude investitor i nositelj realizacije projekta koji je trebao biti završen 2013. i koji je Vlada uvrstila u strateški važne za Hrvatsku. Nažalost, unatoč odobrenim investicijskim planovima, osiguranim sredstvima te višekratnim zahtjevima tvrtke PSP da se raspiše natječaj za dodjelu koncesije za izgradnju skladišta ovaj je projekt odgođen na neodređeno vrijeme. Naime, u prosincu 2011., pune dvije godine nakon što je već odobrilo gradnju novog skladišta, MINGORP – ne obazirući se na mišljenje stručnjaka Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta koji taj postupak ocjenjuju nepotrebnim – na temelju prethodno provedenog natječaja tvrtki PSP odobrava tek izvođenje dodatnih istražnih radova, i to s rokom do 2014. godine, čime se čitav projekt bez ikakva valjana razloga vraća na početak. K tomu, prema trenutačno važećem Zakonu o rudarstvu, nakon završetka istražnih radova predviđeno je provođenje međunarodnog natječaja za dodjelu koncesije za gradnju skladišta. To znači da nema jamstava da će PSP kao jedini nositelj važećeg odobrenja za istraživanje, nakon što provede dodatne istražne radove i u njih uloži znatna sredstva, pobijediti na natječaju i doista graditi podzemno skladište plina. Stoga bi se postojeći Zakon o rudarstvu trebao hitno izmijeniti kako bi se izbjegao niz nelogičnosti koje propisuje te zaštitili hrvatski nacionalni interesi. Podsjetimo, jedino izgradnjom novoga, vlastitoga podzemnog skladišta plina steći ćemo veću sigurnost opskrbe i veću fleksibilnost pokrivanja potrošnje u najhladnijim zimskim mjesecima kad kapaciteti postojećeg skladišta nisu dovoljni. Ne bude li Hrvatska poput ostalih europskih zemalja vodila brigu o potrebi energetske neovisnosti i vlastitim strateškim interesima, vrlo brzo, već nakon 2020. godine, planirani rast potrošnje plina od pet posto na godinu suočit će nas s nemogućnošću da u potpunosti zadovoljimo potrebe potrošača, što bi moglo imati dugoročne i nesagledive posljedice na gospodarski razvoj naše zemlje.

Dragica Krpan, direktorica tvrtke Podzemno skladište plina (PSP)