Interes za biti gospodarski ataše u nekoj od pet svjetskih metropola iskazala su čak 204 Hrvata. Treba vjerovati da će proces formiranja gospodarske diplomacije, u koji je Vlada krenula po treći puta od državnog osamostaljenja, konačno iznjedriti stručni kadar koji će znati trasirati izvozne pravce za kojima gospodarstvenici vape godinama. U kakvom je košmaru aktualno stanje u Hrvatskoj izvoznoj ofenzivi možda najbolje ilustriraju podaci istaknuti na internetskoj stranici Ministarstva vanjskih poslova u okviru Hrvatske gospodarske diplomacije (HGD) u odnosu na podatke koje na svom portalu daje Hrvatska gospodarska komora, a radi se o tržištu susjedne Bosne i Hercegovine. Riječ je o jednoj od rijetkih država s kojima u vanjskotrgovinskoj razmjeni RH ostvaruje pozitivan rezultat.

Obračun izvoza hrane
Tako administracija iz HGD-a iznosi da su ovdašnje tvrtke tijekom 2009. kupcima na bosanskohercegovačkom prostoru prodale roba i usluga u protuvrijednosti 966 milijuna eura. Prema HGD-u u strukturi izvoza u BiH s udjelom od 20 posto dominiraju nafta i mineralna ulja dok su jestivi proizvodi, odnosno hrana tek peti na izvoznoj ljestvici. Od ukupnog prošlogodišnjeg izvoza u BiH na “jestive proizvode” po HGD-u otpada samo tri posto što iznosi 28,8 milijuna eura. Da institucije koje su potpora izvoznicima ne rade na “istoj valnoj dužini” vidi se i iz toga što u Hrvatskoj gospodarskoj komori iznose podatak da je kroz 2009. u BiH plasirano prehrambenih proizvoda u vrijednosti 441 milijun dolara, po ondašnjem tečaju to je oko 366 milijuna eura. Niti jedna od tih ustanova nije objavila ovogodišnje stanje izvoza, ali ga je za prvih devet mjeseci 2010. objavila Agencija za statistiku BiH. Prema njima, tvrtke iz RH na njihovo tržište izvezle 401 milijun eura i po tom su učinku drugoplasirane, odmah do Njemačke čiji su poduzetnici na tržište BiH izvezli roba za 405 milijuna eura. Upravo taj podatak svjedoči da je susjedno tržište još uvijek atraktivno za hrvatske poduzetnike i to ne samo kao izvozna “tržnica” za njihov asortiman već i kao prostor za investiranje. Mnogi ovdašnji poduzetnici već ambiciozno posluju u BiH. Među njima je svakako najveći Agrokor. Ledo Čitluk najveći je proizvođač sladoleda u BiH s tržišnim udjelom iznad 70 posto. Portfelj čine još Zvijezda i Sarajevski kiseljak te nekoliko manjih lokalnih trgovaca integriranih u Konzum koji također posluje u BiH. I konditori su aktivno prisutni, Kraš kroz prijedorsku tvornicu keksa Mira, Zvečevo Lastu iz Čapljine. Dukat je vlasnik mljekare Inmer, Vindija pak planira ambicioznu investiciju u distriktu Brčko. Našički Nexe, Finivest iz Čabra, Šibenski TLM, Croatia osiguranje i Euroherc još su neke od tvrtki poslovno aktivne u BiH.

Privlačenja ulagača
Vijeće ministara BiH nedavno je u okviru Agencije za unapređenje stranih investicija osnovalo Sektor za promociju poduzetništva. Najavljuju i druge novosti kako bi privukli investitore jer, u 2009. stranci su investirali 400 milijuna eura što je oko 40 posto manje nego u 2008. Ukinuta je i komplicirana procedura pa stranci sada tvrtku mogu izravno registrirati na sudovima.

Izvoznici i ulagači

Izvozne tvrtke
Na kraju 2003. u Hrvatskoj je bilo registrirano 73.000 tvrtki od kojih se izvozom bavilo oko 10 posto, a 3144 poduzetnika te su godine u izvozu ostvarivala više od milijun eura. U 2009. broj registriranih tvrtki povećan je na 91.000 dok je broj izvoznika narastao na 11.000.

Investicije
Hrvatska narodna banka objavljuje da su investitori iz Hrvatske lani u BiH investirali 56 milijuna eura, a u prvom polugodištu 2010. samo 18,2 milijuna eura. Od 1993. do lipnja ove godine ukupna ulaganja hrvatskih investitora iznose 507,9 milijuna eura.

Suficit
Prema HGK-a u 2009. hrvatske tvrtke su u BiH prodale hrane za 441 milijun USD, istodobno su uvezle prehrambenih proizvoda za 106 milijuna dolara.

promo

Hrvatska digitalizirala sustav prijevoza opasnih tvari

promo

Budućnost bankarstva je u dobrom korisničkom iskustvu