Rast zaposlenosti i pad nezaposlenosti, manjak radne snage i rast zapošljavanja stranih radnika već duže vrijeme su najčešći fokus priča o stanju na domaćem tržištu rada, no ponešto o njemu govori i statistika tzv. poslovne demografije. Tako je broj aktivnih poduzeća na kraju prošle godine povećan u odnosu na godinu prije za 13,2 tisuće ili gotovo šest posto, na više od 240 tisuća, a u pet godina porastao je za čak 65 tisuća ili 37 posto.

Istodobno, nešto brži tempo bilježi se u pokretanjima novih poduzeća; lani je broj novonastalih premašio 30 tisuća, što je u odnosu na godinu prije 15-ak posto više, a u odnosu na njihov broj pet godina ranije 80 posto. Lani otvorena poduzeća zapošljavala su krajem godine nešto više od 39 tisuća ljudi. U pogledu motiva za otiskivanje u poduzetništvo u analizama rezultata istraživanja poput Globalnog monitora poduzetništva godinama se zaključivalo kako se Hrvati u poduzetništvo otiskuju znatno češće iz nužde negoli iz prepoznavanja poslovnih prilika, ali u tom smislu posljednjih se godina primjećuje rast broja onih koji taj put biraju prepoznajući prilike na tržištu. S obzirom na gospodarski rast odnosno trendove potražnje na tržištu rada, to zapravo nije iznenađenje. No, koje su branše u kojima najviše raste broj novopokrenutih poduzeća?

Prema privremenim podacima DZS-a, u apsolutnim brojkama (i) lani je najviše novoregistriranih poduzeća bilo u tri djelatnosti od kojih su dvije i inače najzastupljenije u ukupnoj strukturi. U skupini Stručnih, znanstvenih i tehničkih djelatnosti (na koje otpada svako šesto aktivno poduzeće) novoregistrirano ih je najviše – 5062 ili oko 700 više nego prethodne godine. Na to zacijelo pozitivan utjecaj imaju poslovna aktivnost i prilike povezane s rekordnim priljevima europskog novca, posebice u sklopu Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, kao obnove nakon potresa. Slično vrijedi i za građevinski sektor (s 13 posto udjela u ukupnom broju poduzeća) u kojemu je lani pokrenuto 4552 novih poduzeća, odnosno petstotinjak više nego godinu prije. U slučaju Administrativnih i pomoćnih uslužnih djelatnosti nešto više od 2900 novopokrenutih biznisa predstavlja godišnji pad dinamike (godinu prije registrirano ih je 140 više).

Međutim, kada se promatraju pojedina područja djelatnosti, lanjski “šampioni” prema relativnom porastu broja novonastalih poduzeća su neke druge branše. Za više od 63 posto (sa 717 na 1173) on je povećan u sustavu obrazovanja, pri čemu državni statističari ističu kako su tome prije svega pridionijela povećanje u segmentu poučavanja u području sporta i rekreacije te “ostalog obrazovanja i poučavanja”.

Velikim relativnom rastom novoniklih poduzeća, za gotovo 60 posto (sa 129 na 206), istaknulo se i područje Opskrbe električnom energijom i plinom te klimatizacije, što se pak u prvom redu pripisuje rastu broja proizvođača električne energije iz obnovljivih izvora energije (OIE). Usto, s gotovo 55-postotnim skokom broja novih registracija  (s preklanjskih 1575 na 2438 u 2023.) strši i djelatnost Prijevoza i skladištenje, a prema DZS-u, tome su najviše pridonijeli “novaci” u nišama taksi prijevoza, cestovnog prijevoza robe te pružanja “ostalih poštanskih i kurirskih usluga”. 

Inače, statistika poslovne demografije poduzeća obuhvaća tržišno orijentirana poduzeća, a ukupno 240 tisuća aktivnih u 2023. zapošljavalo je nešto više od 1,3 milijuna ljudi odnosno 3,6 posto više nego godinu prije. Uz najnovije (privremene) podatke u DZS-u navode da tzv. stope preživljavanja nemaju veća odstupanja u odnosu na prethodna razdoblja.

Kad je riječ o brzorastućim poduzećima (s prosječnim godišnjim rastom od 10% ili više u trogodišnjem razdoblju), DZS prati ona koja u prvoj godini promatranog razdoblja imaju 10 i više zaposlenih osoba. U razdoblju od 2020. do 2023. bilo ih je 2071, s više od 118 tisuća plaćenih zaposlenika. Kako ističu državni statističari, poduzeća s ubrzanim rastom najzastupljenija su u Prerađivačkoj industriji (396) koja su u posljednjoj godini promatranja zapošljavala 22,8 tisuća osoba. Po broju zaposlenih, pak, prednjačili su brzorastući u djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane i pića, koja su lani zapošljavala 25,7 tisuća osoba.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost