Zbog gospodarske krize u kojoj se potrošači okreću trgovinama koje snizuju cijene ili nude vlastite robne marke po prihvatljivim cijenama na tržištu maloprodaje u Hrvatskoj konstantno jača tržišni udio hipermarketa i supermarketa. Istraživanje GfK pokazuje da u prvih devet mjeseci 2011. veliki formati trgovina, hipermarketi i supermarketi, zauzimaju nešto više od polovice ukupnog prometa na tržištu robe široke potrošnje. Istodobno male trgovine bilježe konstantan pad udjela na tržištu, koji u 2011. iznosi manje od 30 posto.

Direktorica Sektora trgovine Hrvatske gospodarske komore (HGK) Milica Rakuša-Martulaš ističe da je riječ o trendu kontinuiranoga snižavanja vrijednosnog udjela malih trgovina u strukturi maloprodajnog tržišta. Kad je riječ o većim formatima, u razdoblju od 2001. do danas bilježi se trend kontinuiranog rasta hipermarketa. Njihov vrijednosni udio u prvih devet mjeseci 2011. iznosi 26 posto, dok je 2001. bio tek šest posto. Rakuša-Martulaš dodaje da nakon stabilnijeg razdoblja proteklih godina udio supermarketa bilježi pad pa se njihov udio sad kreće oko 26 posto. Udio diskontnih prodavaonica u prvih devet mjeseci 2011. iznosi osam posto, “cash&carry” prodavaonica četiri posto, a ostalih prodajnih kanala devet posto. “Uvažavajući sve prikazane rezultate, hrvatska maloprodaja kreće se u skladu s europskim i svjetskim trendovima nastojeći što učinkovitije i uspješnije odgovoriti na želje i potrebe kupaca”, kaže Rakuša-Martulaš. Pritom naglašava i nužnost opstanka malih prodavaonica. One su važan čimbenik za ukupno gospodarstvo i osiguravaju opskrbu diljem države jer se često zaboravljaju prodavaonice na otocima i u brdsko-planinskim područjima, odnosno njihova socijalna komponenta u opskrbi stanovništva, posebno starije dobi. “Dakle, na hrvatskom maloprodajnom tržištu nužno je postojanje svih maloprodajnih formata kako bi se osigurala nesmetana opskrba stanovništva”, tvrdi Rakuša-Martulaš. Slične ocjene iznosi i Drago Munjiza, samostalni konzultant u tvrtki Jakov Viktor. “U svijetu je potpuno suprotan trend gdje sve više na važnosti dobivaju male trgovine. U Belgiji i Francuskoj, primjerice, Carrefour stvara male formate kakve u Hrvatskoj imaju Konzum i Diona”, kaže Munjiza. “Problem malih trgovina je taj da ako nisu udružene u neki lanac, imaju slabu pregovaračku moć prema dobavljačima. No kada su mali formati dio nekoga većeg sustava koji zna pregovarati i ima dobar distribucijski lanac, tada su male trgovine izuzetno efikasne. Diona je jako profitabilna s malim formatima u Zagrebu i Istri, a jednako tako je i Konzumov mali format najprofitabilniji od sva tri”, zaključuje Munjiza.

Maloprodaja

Konzum bez premca
U istraživanju GfK navodi se da je deset vodećih maloprodajnih lanaca u Hrvatskoj u prvoj polovici 2011. zauzimalo 74 posto tržišta te da njihov udio iz godine u godinu jača. Trgovački lanac Konzum tržišni je lider bez konkurencije u prvih devet mjeseci prošle godine, a slijede ga njemački trgovački lanci Kaufland i Lidl.