EN DE

HBOR će kreditirati proboj građevinara u inozemstvo

Autor: Nikolina Buljan,VLM
07. studeni 2011. u 22:00
Podijeli članak —

Građevinari zaključili da će propasti ako se ne udruže i zajedno ne nastupe na domaćem i stranom tržištu

Na sastanku vodećih hrvatskih građevinara u prostorijama Hrvatske banke za obnovu i razvoj (HBOR) zaključeno je da bi krediti i garancijski programi HBOR-a za izvozne građevinarske poslove mogli izvući hrvatsko građevinarstvo iz problema. No pravi problem i dalje je u domaćem tržištu koje je, kako kažu, na koljenima.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Dugoročno kreditiranje
U Hrvatskoj nema novih većih projekata na vidiku, spominje predsjednik Uprave Nexe grupe Ivan Ergović, i dodaje kako su stoga pohvalni napori HBOR-a da se poveća konkurentnost naših građevinara na stranom tržištu. “Nexe grupa je u ovoj godini ostvarila 45 posto prihoda na stranom tržištu, a prošle godine tri posto manje”, spominje Ergović.Ostali se slažu da bi bilo dobro kad bi se na vanjskom tržištu ostvarivalo i 15 posto prihoda. Osim garancija građevinarima HBOR je u namjeri da se poveća broj poslova na stranom tržištu uveo i kreditiranje stranih kupaca ili banke kupaca u inozemstvu. Naime, riječ je o tome da strani naručitelj radova neke hrvatske građevinske tvrtke može uzeti kredit HBOR-a. Dakle, naš građevinar zaključi posao s inozemnim naručiteljem te se obraća HBOR-u sa zahtjevom za kredit kako bi omogućio dugoročno kreditiranje naručitelja svojih proizvoda, bez pogoršanja vlastite likvidnosti. “Bitno je iskoristi ove uvjete i molimo građevinare da nam se obrate i prije odlaska na natječaj u inozemstvo kako bismo im mogli pomoći savjetima”, kazao je Anton Kovačev, predsjednik Uprave HBOR-a.

Na sastanku vodećih hrvatskih građevinara u prostorijama Hrvatske banke za obnovu i razvoj (HBOR) zaključeno je da bi krediti i garancijski programi HBOR-a za izvozne građevinarske poslove mogli izvući hrvatsko građevinarstvo iz problema. No pravi problem i dalje je u domaćem tržištu koje je, kako kažu, na koljenima.

Dugoročno kreditiranje
U Hrvatskoj nema novih većih projekata na vidiku, spominje predsjednik Uprave Nexe grupe Ivan Ergović, i dodaje kako su stoga pohvalni napori HBOR-a da se poveća konkurentnost naših građevinara na stranom tržištu. “Nexe grupa je u ovoj godini ostvarila 45 posto prihoda na stranom tržištu, a prošle godine tri posto manje”, spominje Ergović.Ostali se slažu da bi bilo dobro kad bi se na vanjskom tržištu ostvarivalo i 15 posto prihoda. Osim garancija građevinarima HBOR je u namjeri da se poveća broj poslova na stranom tržištu uveo i kreditiranje stranih kupaca ili banke kupaca u inozemstvu. Naime, riječ je o tome da strani naručitelj radova neke hrvatske građevinske tvrtke može uzeti kredit HBOR-a. Dakle, naš građevinar zaključi posao s inozemnim naručiteljem te se obraća HBOR-u sa zahtjevom za kredit kako bi omogućio dugoročno kreditiranje naručitelja svojih proizvoda, bez pogoršanja vlastite likvidnosti. “Bitno je iskoristi ove uvjete i molimo građevinare da nam se obrate i prije odlaska na natječaj u inozemstvo kako bismo im mogli pomoći savjetima”, kazao je Anton Kovačev, predsjednik Uprave HBOR-a.

Ključno domaće tržište
Jure Radić, čelni čovjek IGH-a, spominje da su napori HBOR-a odličan potez jer Hrvati mogu sudjelovati na stranim natječajima. Prije su pokušaji domaćih građevinara redovito propadali jer nisu imali garancije banaka, smatra Radić. “Apeliram na Vladu, sadašnju ili svaku iduću, da utrostruči potencijale HBOR-a”, kaže Radić, koji je HBOR-ova sredstva usporedio s bočicom vode na stolu i rekao da bi Vlada tu bočicu vode trebala napraviti puno većom. Dragutin Kamenski, vlasnik Kamgrada, boji se da bi i sadašnja, postojeća bočica sredstava mogla ostati neiskorištena. “Uostalom, ključno tržište je domaće. Do kraja iduće godine izgubit ćemo domaće tržište, bez obzira kakvo je”, strahuje Kamenski.

Program

Rok otplate do 15 godina
Krediti koji se izdaju kupcu ili bankama kupaca u inozemstvu, uz odobrenje hrvatskoga građevinara koji je sklopio posao, daju se u maksimalnom iznosu od 85% ukupnog iznosa ugovora. Rokovi otplate su do 15 godina. Kamatna stopa je promjenjiva ili fiksna, a cilj programa je širiti tržište na kupce koji nemaju dovoljno novca za kupnju robe ili plaćanje radova. Program je posebno namijenjen istočnoeuropskim zemljama jer one već pri natječajima traže kredite.

Autor: Nikolina Buljan,VLM
07. studeni 2011. u 22:00
Podijeli članak —
Komentari (6)
Pogledajte sve

miami, ja ih ne podcjenjujem nego ocjenjujem i stojim iza toga da oni mahom ništa ne vrijede.

razlika i kvaliteti između naših "građevinara" i onih na uspješnih na svjetskom tržištu taman je jednaka razlici cijene između bechtelovog i "našeg" kilometra autocesta, a to je trostruka cijena na našu štetu.

i pritom mislim na nositelje posla, naši su podizvođači upravo zahvaljujući bechtelu i drugim stranim tvrtkama bili postigli dobar know-how, i mogli su izaći na strana tržišta brzo, no država je ih uništila sustavom koji nečasno protežira igh, konstruktor i slične svinjarije od tvrtki, dopustivši da ih isti unište neplaćanjem.

složene građevinske tvrtke mogu nastati samo dugom evolucijom u složenim tržišnim uvjetima, i zato ni igh ni konstruktor nemaju šanse, jer se sav njihov razvoj, bolje rečeno nakaradno hipertrofiranje osniva na nečasnoj podršci politike.

Pa, dajte nabrojite najjače izvoznike u Hrvatskoj, koji izvoze svoj RAD! Ne robu! Know how…
/ Geofoto…dalje…???

Ne slažem se, osi3.

HBOR je najčišća banka s predloškom jasnog i izdržljivog kreditiranja.Jedno tri puta sam tražila
prolog otplate kredita..i bilo je o.k.
Treba pretočiti novac iz pretpristupnih fondova u HBOR, ili iz izvora gdje ima novaca.Ne treba posustati-već ovu banku -razviti i staviti im veća sredstva na raspolaganje.
Građevina ima perspektivu i treba NOVACA za veće radove u inozemstvu.Nemojte ih podcjenjivati.

kad bi gledali samo načelno, to je sigurno dobro, poticati izvoz.

no u ovom konkretnom slučaju:

1. hbor uopće nema novca da podržava velike građevinske pothvate, a jedino takve ima smisla podržavati u inozemstvu. dok kod proizvođača ima smisla podržati i mala poduzeća, kod investicijskih projekata se ne isplati izlaziti preko grane za projekte manje od recimo 10 milijuna eur, jer ih režija prosto ne čini konkurentnim.

2. mi nemamo više od dvije ili tri građevinske tvrtke koje imaju pojma s pojmom o vođenju složenih projekata, a i te koje imaju znanja premale su (osim dalekovoda, za koji hbor opet neće imati love). naši mastodonti su vreće bez dna koje opstaju isključivo zahvaljujući nečasnom poštapanju/dotiranju od strane države, i na slobodnom tržištu oni nestaju u čas, jedini način da opstaju je “način” naših brodogradilišta – stalno sisanje države.

3. tko je god ikad išta pogledao o strukturi takvih kredita, znat će da države kreditiraju samo investicijske projekte s velikim udjelom domaće proizvodnje, i to ne cementa i kamena, nego strojeva i opreme. to rade i turci i česi, a i nijemci. budući da znamo da su kod nas političari ugušili industriju, bespredmetno je i misliti o tome.

ukratko, prazna priča kao dio predizbornih lagarija.

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close