Regulator HAKOM objavio je da Hrvatskom telekomu neće izmijeniti regulatorne obveze što je operater tražio kao preduvjet za nastavak Fiberlanda.Kako je Poslovni dnevnik već pisao riječ je 275 milijuna eura vrijednoj HT-ovoj investiciji zamjene bakrenih telefonskih žica i utičnica optičkim priključcima.

Odbijen zahtjev
Štoviše, HAKOM u odluci navodi da Hrvatski telekom na njega vrši pritisak iznoseći podatke o smanjenju investicija samo zato da bi mu se kao tržišno dominantnom operateru ukinule regulatorne obveze.“HT kao podnositelj nije iznio niti jednu činjenicu kojom bi učinio vjerojatnim postojanje objektivnih promjena koje imaju značajan utjecaj na regulatorne obveze na mjerodavnom tržištu”, navode u HAKOM-u. Regulator je time, između ostalog, ocijenio da Hrvatski telekom i dalje ne smije prikapčati nove korisnike na svoju optičku mrežu, da će mu nastaviti kontrolirati cijene kao i da mora izraditi ponudu odgovarajuće usluge za iznajmljivanje optičke infrastrukture.U HT-u, koji je tražio izmjenu regulative, navode da to traže stoga što nije polučila željeni učinak.Kažu da je u optiku uloženo svega 300 milijuna kuna od planiranih dvije milijarde i da je od očekivanih 50.000 korisnika do kraja 2009. godine na njihovu novu optičku infrastrukturu spojeno njih svega 3.261. “Nužno stvoriti preduvjete za razvoj nove infrastrukture i tržišta usluga temeljenih na novim tehnologijama, a tek po dosezanju određ enoga stupnja razvoja, moguća je postepena regulacija kroz model podjele rizika”, navodi se obrazloženje HT-a.

B.Net podržava HAKOM
Unatoč tome, u HT-u pojašnjavaju da ne traže ni monopol ni “regulatorni praznik” na optičku infrastrukturu već da se njihov prijedlog HAKOM-u temelji na najboljim europskim iskustvima.Iako je regulator HAKOM otvorio raspravu i prijedlog HT-a izložio svim operaterima, komentar je poslao jedino B.Net koji je izjavio da podržava donošenje odluke kojom se odbija zahtjev HT-a.

Povrat investicije

Sedam godina po 1000 kuna mjesečno
U EU se procjenjuje da se investicije poput Fiberlanda mogu isplatiti u roku od sedam do devet godina ukoliko se nađe dovoljno korisnika spremnih plaćati tisuću kuna mjesečno za usluge. Prema neslužbenim procjenama to znači da bi se u Hrvatskoj investicija poput Fiberlanda isplatila tek kroz 20 godina uzimajući u obzir sadašnje cijene i činjenicu da se nisu pojavile profitabilbnije nove usluge.