Dvije zagrebačke tvrtke u Poduzetničkoj zoni Ogulin planiraju još ove godine graditi tvornice uspiju li uskoro dobiti lokacijske dozvole. Nakon što su Gumara Čavić i Incrementum dali ponude na natječaj koji je Grad Ogulin raspisao za prodaju zemljišta u svojoj poduzetničkoj zoni, poglavarstvo je ponude prihvatilo i gradski proračun bit će teži za 1,7 milijuna eura, odnosno skoro 12,5 milijuna kuna, a pravom te odluke tvrtke sada trebaju ishoditi lokacijske dozvole. Cijena metra četvornog zemljišta sa kompletnom komunalnom infrastrukturom u ovoj, jednoj od najvećih zona u Hrvatskoj, iznosi 8 eura ali ovisi i o broju zaposlenih pa se može spustiti i do jednog eura. Austrijski Semmelrock Stein+Design koji se prvi uselio u Poduzetničku zonu Ogulin sagradivši pogon za proizvodnju betonske galanterije, također želi nove prostore i odobrena je kupnja još oko 2500 kvadrata te zgrade bivšeg kluba Bechtela, ukupno u vrijednosti oko 250 tisuća eura. Zonu koriste još jedna tiskara i Hrvatske autoceste. Gumara Čavić izrađuje specijalizirane gumene proizvode i upotpuno planira proizvodnju iz Zagreba preseliti u Ogulin. Na 100 tisuća četvornih metara u dvije faze gradili bi objekt za reciklažu gume i pogon za reciklažu plastike i proizvodnju proizvoda iz plastičnih masa. Imaju navodno i podršku Fonda za regionalni razvoj, a ukupna investicija stajat će ih oko 30 milijuna eura. Obzirom da navode kako će u novim pogonima zaposliti više od 130 radnika, cijena jednog kvadrata stajat će ih samo euro.

Incrementum pak plaća više po kvadratu jer manje zapošljava ljudi u prvoj godini rada. Ova će tvrtka na oko 115 tisuća četvornih metara graditi pilanu, stolarsku radionicu i postrojenje za proizvodnju paleta, a u što će sve uložiti oko 19,5 milijuna eura. Ove godine zaposlilo bi se desetak radnika, a do 2012. godine više od stotinu. Poduzetnička zona Ogulin osnovana je 27. srpnja 2002. godine odlukom Gradskog vijeća Grada Ogulina, na mjestu bivšeg Bechtelovog kampa u Otoku Oštarijskom. U zonu je dosad uloženo oko 18 milijuna kuna i to u otkup zemljišta, izradu projekata, izgradnju infrastrukture i ostalo, a najveći dio sredstava uložio je Grad Ogulin, dok su oko 3,65 milijuna kuna dali Ministarstvo gospodarstva, Karlovačka županija i fondovi. Novi direktor zone od prosinca prošle godine, Janko Lipošćak je zadovoljan i podjeća da je Grad Ogulin odlukom Vlade dobio još 39 hektara zemljišta za poduzetničku zonu što je bilo u vlasništvu Hrvatskih šuma. Lipošćak vjeruje da će moći zadovoljiti i potrebe velikih ulagača koji traže parcele i do 10 hektara. S površinom od 98 hektara, koliki je po urbanističkom planu obuhvat ogulinske poduzetničke zone, ona je među najvećima i dosad u njoj djeluju tri tvrtke. Prema riječima direktora u 2008. godini treba se završiti cestovna i komunalna infrastruktura prema godišnjem planu i urbanističkim uvjetima.

Jedan euro za jedan kvadratni metar

Od četiri poduzetničke zone u Karlovačkoj županiji samo je zona Banija – Ilovac III u gradu Kralovcu potpuno komunalno opremljena, dok su u fazi pripreme i djelomične opremljenosti zone Gornje Taborište u Slunju, Poduzetnička zona Ogulin, Poslovna zona Žakanje u istoimenoj općini te zona Lug u Ozlju. Cijena kvadrata u ogulinskoj zoni ovisi među ostalim i o broju zaposlenih u prvoj godini. Tako je do 30 ljudi cijena zemljišta po 1 m2 – 8 eura, od 31-50 zaposlenih – 6 eura po m2, a od 51-100 zaposlenih je 3 eura po m2.

Golem uvoz gumarskih proizvoda

U HGK napominju kako se nakon u ratu uništene tvrtke Borovo, najvećeg prerađivača gume, ova proizvodnja do danas nije oporavila i sada iznosi tek 1600 tona godišnje. Uvoz gumenih proizvoda je velik i u 2006. godini iznosio je više od 206 milijuna USD. Največi dio, čak 130 mil. USD odnosi se dakako na uvoz guma za osobne automobile, teretna vozila, traktore i sl. dok 75 mil. odlazi na ostale proizvode od gume, ističe Gordana Pehnec-Pavlović iz Udruženja prerađivača plastike i gume. Broj zaposlenih u preradi plastike i kaučukovih smjesa od 1999. do 2003. trajno je opadao, ukupno 12%. Od gumenih proizvoda najviše se rade cijevi, profili, brtvila, otpresci, ploče i sl. Važno je napomenuti da u Hrvatskoj postoji sustav zbrinjavanja otpadnih guma od kojih se recikliranjem proizvode podne ploče.