Tvornica TŽV Gredelj zadnjih pet godina bilježi kontinuirani pad prihoda prodaje, a od 2008. smanjeni su za čak 60 posto. Zbog posljedica gubitaka nagomilali su se dugovi prema dobavljačima i bankama, a da bi se osigurala konkurentnost poslovanja i egzistencija radnika potrebna je potpuna reorganizacija i restrukturiranje tvrtke te smanjenje troškova koje uključuju i rezanje plaća.

Na stanje u tvrtki novinarima se jučer požalio novi predsjednik Uprave Gredelja Krešimir Kranjčec koji je u travnju na tom mjestu zamijenio Ivana Tolića. Kako je rekao, najveći razlog dugovanjima leži u gradnji novog proizvodnog pogona koji (s obzirom na to da su se zbog krize promijenili tržišni uvjeti) sad ima prevelike proizvodne kapacitete. No velik problem Gredelju stvara i loše stanje u HŽ-u koji je njihov najveći naručitelj, ali i pad prodaje ostalim kupcima iz bivše Jugoslavije te u inozemstvu. “Veći dio projekata bio je nerentabilan i netransparentan”, tvrdi Kranjčec. Kako kaže, tvrtka se, da bi održala likvidnost, zadužila za dodatnih 250 milijuna kuna čime je hipotekarno opteretila imovinu kod Unicredit Leasinga. Dugovi prema dobavljačima popeli su se na 175 milijuna, a uz minus od 28 milijuna Gredeljev dug dosegao je 453 milijuna kuna. “Snimljeno je stanje aktivnih projekata pri čemu je pokrenuta i interna revizija kojom će se utvrditi eventualni propusti i nepravilnosti u poslovanju te odgovornost bivše uprave”, kaže Kranjčec.Provedena je i racionalizacija troškova pa su ukidanjem prekovremenog rada i stimulacija 10 posto smanjeni troškovi radnika, a planiraju se daljnje uštede. “Nije pitanje koliko je ljudi viška već koliko ih se može spasiti”, poručuje Kranjčec dodajući kako su u fazi pregovora o opcijama za gotovo 1500 radnika. Tri su moguća scenarija – uvođenje neradnog petka, što bi donijelo uštedu od 20-ak posto, smanjivanje plaća svim zaposlenicima te opcija da se zadrže svi standardi zaposlenja uz rezanje broja radnika.“Najviše sam sklon smanjenju plaća i to je stav koji ću zagovarati, a što ćemo dogovoriti još će se vidjeti”, poručuje Kranjčec. Po pitanju poslovanja, Gredelj trenutno dogovara projekte u Iraku, Iranu i Libiji, a ovogodišnji prihodi zavise upravo o novim poslovima. “Godišnji prihodi se kreću između 300 i 400 milijuna kuna. Imat ćemo gubitak, ali radimo na njegovom saniranju i ne bih ga iznosio dok ne vidimo rezultate restrukturiranja koji će ubrzo biti prikazani”, poručuje Kranjčec.

Neprofitabilni projekti

Loš posao u Italiji
Prema Kranjčecovim riječima, posebno je netransparentno Gredeljevo poslovanje u Italiji, gdje su sklapani neprofitabilni ugovori za koje Gredelj, zbog kašnjenja, sada mora plaćati penale od 20 posto. Tri projekta u Italiji, svaki u vrijednosti preko šest milijuna eura, sada čekaju svoju sudbinu. Kakav god bio rasplet, u Gredelju su na gubitku. Osim toga, najveći uteg Gredelju predstavlja HŽ koji je naručitelj 60 posto poslova, a drastično su smanjili narudžbe, iako je redovito održavanje vlakova prijeko potrebno. “Plan nam je smanjiti udio HŽ-a u ukupnim prihodima”, poručuje Kranjčec.