Iako su neke isporuke robe ipak kasnile, štrajk radnika Gorenja u Sloveniji nije imao nikakvog utjecaja na hrvatsko poslovanje te kompanije. To tvrdi direktor Gorenja za Hrvatsku Jan Štern. Dodaje da su veći izazovi tvrtki pad kupovne moći građana i opća nelikvidnost u Hrvatskoj.

“Naš pad je manji od prosjeka tržišta zbog čega smo zadržali, a moguće i poboljšali, svoj tržišni udio. Ipak, teško mi je izaći s točnim pokazateljima jer se statistike rade sa zakašnjenjem”, navodi Štern. U usporedbi s podacima Državnog zavoda za statistiku, po kojem se tržište potrošačke i bijele tehnike smanjilo za 23%, te tržišnih igrača koji navode pad od 33%, pad Gorenja u Hrvatskoj manji je od trećine. Prema Fini, hrvatsko Gorenje lani je zabilježilo pad prometa od 19,2% na 536,8 milijuna kuna uz smanjenje gubitka s minus 13,6 na minus 10,5 milijuna kuna. Ukupno je pak treća najveća slovenska kompanija polugodište završila s gubitkom od 18 milijuna eura, a dvodnevni štrajk stajao ju je 4 milijuna eura. Najveći spontani prosvjed građana u susjednoj državi u više od 20 godina završio je prije ponoći u srijedu. Direktorica komunikacija grupe Gorenje Uršula Menih Dokl pojašnjava da je Uprava pristala radnicima isplatiti jednokratnu naknadu od 150 eura, vratiti punu plaću te petodnevni radni tjedan sa 40 radnih sati, ali samo u Sloveniji.Radnici su štrajk započeli nakon što su za kolovoz primili tek dio plaće. Potom se doznalo da je Gorenje, koji od države prima subvencije za kraći radni tjedan, na konto toga smanjilo plaće na prosječno 400 eura uz zadržavanje postojeće satnice. Kako je Gorenje u većinskom državnom vlasništvu, vlada je najavila smjenu Nadzornog odbora.

Analitičari

Erste optimistična
Ciljanu cijenu dionice Gorenja sa 10 na 13,4 eura podigla je austrijska Erste banka koja preporučuje njezinu kupnju. Navodi da je rast narudžbi u trećem tromjesečju veći od očekivanog te da će kompanija u 2010. doći u plus od 6,8 milijuna eura.