Nagradu Zlatna kuna, koju od 1993. tradicionalno dodjeljuje Hrvatska gospodarska komora – HGK, sinoć je na svečanosti u Zagrebu u kategoriji Malo trgovačko društvo dobila tvrtka Pirić Montage, u kategoriji Srednje trgovačko društvo tvrtka Nanobit, a u kategoriji Veliko trgovačko društvo Cedevita.

Pirić Montage iz Šibenika je, kako kažu sami za sebe, globalni pružatelj usluga. Njihovo područje djelovanja je montaža strojeva i industrijske usluge, posebice u djelatnostima proizvodnje plastike te građevinskih strojeva i opreme. Njihove aktivnosti podrazumijevaju pred i završnu montažu kod proizvođača opreme ili kod krajnjeg kupca, bilo gdje da se on u svijetu nalazi. Dodaju da oni izrađuju, zajedno s naručiteljem, koncept usluge prilagođen konkretnim potrebama klijenta s optimalno definiranim intervalima usluge.

Prema podacima Poslovne Hrvatske, ova šibenska tvrtka je lani imala 25 zaposlenih koji su prosječno zarađivali 13.134 kuna, a lanjski prihod im je iznosio 27,2 milijuna kuna, od čega gotovo sve u izvozu, uz 6,3 milijuna kuna neto dobiti. Nanobit je pak već etablirana hrvatska tvrtka koju su 2008. osnovali Alan Sumina i Zoran Vučinić.Glavna djelatnost im je razvoj mobilnih igara, a njihovih 100-injak zaposlenika koji su u proteklih 10 godina stvorili niz globalnih uspješnica.

Neke od njihovih najpoznatijih igara su: My Story: Choose Your Own Path, My City, Hollywood Story, Fashion City 2, Chef Town, Superstar Life itd. Lani je tvrtka ostvarila 138,6 milijuna kuna prihoda uz 16,2 milijuna kuna neto dobiti. Osim središnjeg ureda u Zagrebu, Nanobit ima i ured u Budimpešti, prvenstveno zato što je Hrvatska jedina zemlja Europske unije koja još nije potpisala ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja sa SAD-om, a čije tržište je pak najznačajnije za svaki vid IT industrije. Cedevita je brend sam za sebe te je nema potrebe posebno predstavljati, kako u Hrvatskoj, tako i puno šire.

Spomenimo da je tvrtka, koja posluje u sklopu isto tako uspješne Atlantic Grupe pod vodstvom Emila Tedeschija, lani zapošljavala 263 ljudi koji su ostvarili prihod od 389 milijuna kuna uz neto dobit od 58,8 milijuna kuna. Zlatnu kunu u kategoriji Banka dobila je Zagrebačka banka, dok je Zlatnu kunu u kategoriji Društvo za osiguranje dobilo Croatia osiguranje. Zlatna kuna u kategoriji Inovacija dodijeljena je tvrtki Rasco koja je nedavno predstavila svoju novu komunalnu čistilicu s kojom imaju velike izvozne planove, a u kategoriji Post startup tvrtki Diversitas IT sustavi.

Priznanje za promicanje gospodarstva dodijeljeno je Mislavu Balkoviću, Hrvoju Balenu i Tomislavu Dominkoviću iz Visokog učilišta Algebra, dok je Priznanje za izvrsnost, inovacije i poduzetništvo u zdravstvu otišlo Specijalnoj bolnici Sv. Katarina. Zlatna kuna za Životno djelo ide Ivanu Kataviću, direktoru KTC-a Križevci.    

Grabar-Kitarović: Hrvatska danas mnogo sposobnija za velika gospodarska postignuća

Predsjednica Grabar-Kitarović kazala je kako su najbolji poduzetnici, kojima se večeras iskazuje priznanje, svojim radom i talentom pridonijeli uspjehu hrvatskoga gospodarstva, što predstavlja istinsko domoljublje.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

"Vaši uspjesi važni su za naš narodni i državni napredak jer, sjetimo se, bilo je kriznih razdoblja, kada smo mogli samo sanjati rast proizvodnje, izvoza, zaposlenosti i plaća", kazala je Grabar-Kitarović te podsjetila na razdoblje recesije od 2008. do 2014. godine, koje je između ostalog, obilježilo pesimistično ozračje, velika nezaposlenost, uz rastući javni dug i katastrofalno stanje javnih financija.

"Nisam se pomirila s tim, kao ni Vlade koje su došle nakon toga. Vjerovala sam da znamo, možemo i moramo bolje. Svladali smo krizu, okrenuli se drukčijem načinu rada i proveli nužne promjene kako bismo stvorili i osnažili zdrave temelje rastu gospodarstva", naglasila je predsjednica Grabar-Kitarović. Procjenjuje kako je Hrvatska danas mnogo snažnija, razvijenija i sposobnija za velika gospodarska postignuća.

Ističe važnost stvaranja konkurentnog, izvozno orijentiranog gospodarstva, profitabilnih i tehnološki naprednih tvrtki i zadovoljnih radnika, a to znači da se u većoj mjeri treba okrenuti prema industriji, proizvodnji, modernim tehnologijama, inovacijama, stvaranju novih vrijednosti, privlačenju izravnih stranih ulaganja u djelatnosti koje potiču izvoz i otvaraju produktivna radna mjesta, kao i stvaranju stabilnog poslovnog okruženja i unaprjeđenju investicijske klime.

Grabar-Kitarović smatra da je to jedini put ka ostvarenju pune zaposlenosti, snažnih stopa gospodarskog rasta, ravnoteže javnih financija i ostvarenju koncepcije socijalne pravde, a pritom podsjeća da je njena osobna ambicija, na što potiče i Vladu, rast BDP-a od najmanje pet posto.

Plenković: Trošimo onoliko koliko zarađujemo

Premijer Andrej Plenković poručio je da je Vlada nastojala u protekle nešto više od tri godine olakšati poslovanje poduzetnicima, pritom istaknuvši četiri kruga porezne reforme i rasterećenje od ukupno devet milijardi kuna, kao i administrativna rasterećenja vrijedna 2,5 milijarde kuna.

Kaže da položaj Hrvatske koji joj daje članstvo u Europskoj uniji svima omogućuje bolje i učinkovitije poslovanje, a kako su hrvatski pravni sustav i gospodarski okvir i predvidljivi i pouzdani.

Izrazio je zadovoljstvo jer je Hrvatska u proteklom razdoblju ostvarila zdravi gospodarski rast, a kaže da je to možda i najvažnija poruka cijelog mandata Vlade, koja se ogleda i u tome da trošimo onoliko koliko zarađujemo, a ne više od toga.

Vjeruje da se takvom politikom uspjelo i riješiti pitanje prekomjernog proračunskog manjka i makroekonomskih neravnoteža, ostvaren je i povratak u investicijski rejting, kao i zadan vrlo čvrst i jasan put za ispunjavanje kriterija za ulazak u europodručje,  što će svim poduzetnicima, poručuje premijer, značiti plus u njihovom poslovanju.

Burilović: Nedostatak radne snage najveći izazov hrvatskog gospodarstva

Predsjednik HGK Luka Burilović poručio je da Hrvatskoj još uvijek nedostaje kvalitetniji sustav koji potiče inovativnost i kreativnost, pri čemu ističe da ne smijemo biti usredotočeni samo na domaće tržište, na javni sektor kao generator rasta, kao i na rentijerstvo.

"Moramo poticati izvoznike i industrije koje donose novu vrijednost, kvalitetna radna mjesta, moderne tehnologije i poslovne modele. Trebamo se okrenuti globalnom, privatnom, modernom i proaktivnom", poručio je predsjednik HGK.

Burilović je upozorio i da je najveći izazov hrvatskoga gospodarstva u ovom trenutku nedostatak radne snage, kao i da dugo suštinski zapravo ignoriramo činjenicu da kao društvo nestajemo, što se očituje u dugogodišnjem negativnom prirodnom prirastu, kao i odljevu od oko 300 tisuća ljudi od 2011. godine.

"To treba biti poziv na buđenje i zajedničko djelovanje. Trebamo bježati od politikanstva i populizma kao jednih od glavnih kočnica razvoja. Odgovornost je na svima nama", naglasio je Burilović.