Financijska agencija unatrag tri godine strateški pozicionira svoje centre tehnologije i znanja u sredinama u kojima postoje fakulteti informatike i računarstva, kako bi privukla buduće eksperte dok još studiraju, ali i pomogla njihovom zapošljavanju u sredinama u kojima žive.

Tako ujedno žele pomoći mladim ljudima koji ne žele napustiti svoj zavičaj – da ostanu u njemu, zaposle se i profesionalno razvijaju, znači nastoji smanjiti iseljavanje mladih iz Hrvatske, dok razvojem IT centara u manjim sredinama u kojima su tehnički fakulteti, Fina nastoji biti i partner akademskoj zajednici, a studentima omogućiti da se po završetku studija zaposle.

I na ovaj način Fina ostvaruje svoju ulogu društveno odgovorne organizacije, a rezultati su vidljivi. Prema članici Uprave Fine Vinki Ilak danas su njihovi IT razvojni centri postali važan čimbenik u razvoju i nadogradnji Fininih proizvoda i usluga, a u nekim slučajevima, kaže, i glavni nositelji aktivnosti, od ideje do realizacije proizvoda, odnosno usluge.

Veliku mrežu poslovnica, jednu od komparativnih prednosti Fine, iskoristili su za zapošljavanje stručnjaka iz lokalnih zajednica, kao i privlačenje studenata koji studiraju u svom rodnom kraju, i danas ubiru plodove.

Kako Ilak navodi, Razvojni centar Požega je izvrstan primjer ubrzanog rasta zahvaljujući suradnji Veleučilišta Požege i Fine, kao i entuzijazmu mladih IT stručnjaka, zatim Razvojni centar Virovitica je također jedna od Fininih najpropulzivnijih lokacija, a Razvojni centar Split dokazuje kako je moguće okupiti i zatim kvalitetnim radom zadržati visokokvalitetan tim IT stručnjaka koji može odgovoriti na najzahtjevnije poslovne izazove.

Sve je počelo u Splitu 2019.
“Finini razvojni centri postali su naše ‘sučelje’ prema akademskoj i lokalnoj zajednici. U suradnji s lokalnom akademskom zajednicom radimo na izgradnji kadrova, osobito IT, koji mogu pridonijeti razvoju Fine, ali i lokalne zajednice u kojoj žive i rade.

Uloga razvojnih centara će sve više, uz sam razvoj IT rješenja, biti i u pronalaženju i razvijanju poslovnih prilika, posebice u smislu povezivanja i razvijanja partnerskih odnosa s lokalnom poslovnom zajednicom”, navodi Ilak dodajući da svaka lokalna sredina ima svoje specifičnosti, ali trude se uočiti i razvijati najbolje prakse na pojedinoj lokaciji.

S Finom usko surađuje i Veleučilište Vukovar/PD

Sve je počelo u Splitu 2019. Tada je Fina krenula s malim timom stručnjaka koji je zajednički radio na projektu Prisilne naplate osnova za plaćanje, koji je u međuvremenu postao jedan od važnijih Fininih servisa. Jednostavno ukazala se potreba za povećanjem razvojnog tima, kako bi mogao podržati zahtjeve naručitelja, a s druge strane cilj je bio omogućiti cjelokupan razvojni proces na jednom mjestu.

Konkretne komunikacijske vještine

Što danas znači biti relevantan iz perspektive onih koji kreiraju komunikaciju budućnosti?

POSLOVNI USPJEH I INOVACIJE U REGIJI

Trideset godina povjerenja: Kako su pametna rješenja i održivost osvojili hrvatske potrošače

Tada su uvidjeli kako im osnivanje takvih timova donosi puno veću učinkovitost i pokrivenost u različitim dijelovima Hrvatske – naime, Razvojni centar u Splitu vrlo je brzo polučio veliki uspjeh, što ih je ponukalo da krenu dalje s osnivanjem i ostalih razvojnih centara diljem Hrvatske. Do danas je uspostavljeno 11 razvojnih centara – u Zaboku, Splitu, Virovitici, Bjelovaru, Kutini, Vukovaru, Osijeku, Čakovcu,Koprivnici, Rijeci i Požegi, a iduće lokacije planiraju u Varaždinu i Slatini.

Zamišljeni kao moderni informatički hubovi i središnje lokalne točke okupljanja IT sektora, odnosno mjesta koja povezuju akademsku zajednicu i poslovni sektor te stimuliraju i generiraju razvoj inovativnih ideja, svi Finini razvojni centri su moderno uređeni, prilagođeni potrebama rada u IT industriji te opremljeni tehnološki naprednom opremom.

Svaki razvojni centar je nositelj jednog ili više Fininih proizvoda/usluga, pa kako navodi Ilak, kako Finini razvojni centri jačaju, tako timovi iz razvojnih centara na sebe preuzimaju razvijanje i održavanje Fininih najvažnijih servisa, npr. info.BIZ, e-Pristojbe, e-Pisarnica, START i druge.

“Širenje mreže Fininih razvojnih centara ostaje važan dio naše poslovne politike. Ono bi nam trebalo omogućiti da, unatoč kompleksnoj situaciji s IT kadrovima na tržištu rada, i dalje uspješno realiziramo svoje poslovne planove”, kaže Ilak.

Trenutno u Fininim IT razvojnim centrima radi 77 zaposlenika i 27 studenata. Među zaposlenicima nalaze se i dugogodišnji djelatnici Fine, ali i novozaposleni stručnjaci koji su se prijavili na natječaj za radno mjesto u pojedinom razvojnom centru.

No, kao rasadnik IT znanja potrebnih ovom velikom sustavu, ujedno kao generator novog zapošljavanja u lokalnim sredinama, u razvojnim centrima dio studenata koji radi preko student servisa su Finini stipendisti, a dio njih je prepoznao Finu kao izvrsnu priliku za ulazak u svijet rada, unatoč tome što nisu stipendisti.

Na temelju iskustva i suradnje s akademskom zajednicom u Splitu, Fina je nastavila razvijati suradnju s brojnim sveučilištima, među kojima su FERIT iz Osijeka, FOI iz Varaždina, FER Sveučilišta u Zagrebu, Ekonomski fakultet Sveučilišta u Rijeci, Visoko učilište EFFECTUS, Međimursko Veleučilište u Čakovcu, Tehničko veleučilište u Zagrebu, Veleučilište “Lavoslav Ružička” u Vukovaru, Veleučilište u Bjelovaru, Veleučilište u Virovitici, Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, PMF Split te Sveučilište Sjever u Koprivnici.

S prakse na posao
Primjerice, tijekom 2019. Visoka škola Virovitica, koja 2021. prerasta u Veleučilište u Virovitici potpisala je sporazum o suradnji s Finom čime su postavljeni temelji dugoročne suradnje te razvoja kako Veleučilišta, tako i Fininog IT razvojnog centra u Virovitici.

Prema tamošnjemu dekanu Dejanu Tubiću, cilj potpisivanja ovog sporazuma u okviru preddiplomskog Stručnog studija Računarstva smjera Programsko inženjerstvo je školovanje kadra koje će svoje prvo zaposlenje pronaći upravo u Fininom IT razvojnom centru u Virovitici.

“Prvi korak realizacije sporazuma je raspisivanje natječaja za dodjelu stipendija u iznosu od 3000 kn mjesečno čime se dokazuje kako sporazum nije ostao samo ‘na papiru’. Do danas, 15 studenata ostvarilo je stipendiju, a hvalevrijedno je istaknuti kako njih 7 i dalje prima stipendiju, dok je njih 8 stalno zaposleno u Fininom IT razvojnom centru, ovdje kod nas u Virovitici.

Kako bi unaprijedili školovanje studenata najnovijim tehnologijama, nedugo nakon potpisivanja sporazuma, Fina je donirala Veleučilištu 100.000 kuna za provedbu projekta opremanja Laboratorija elektrotehnike, uključujući namještaj i informatičku opremu za 16 studenata. Uz stipendiranje, studenti Veleučilišta imaju mogućnost odraditi studentsku praksu koja je i plaćena putem studentskih ugovora”, navodi Tubić.

Kako bi studentima prenijeli potrebna praktična znanja sa stvarnih projekata, kako navodi pročelnik Odjela za informacijsko-komunikacijske tehnologije Ivan Heđi, nastavnici i asistenti ovog Odjela imaju na raspolaganju pohađati radionice koje održavaju Finini zaposlenici od kojih su neki uključeni i u nastavnom procesu na Veleučilištu.

“U završnoj je fazi projekt “Izrada kurikuluma za održavanje izbornih predmeta i modula cjeloživotnog obrazovanja za potrebe Fine” na kojem sudjeluju nastavni kadar Veleučilišta u Virovitici i Međimurskog veleučilišta u Čakovcu.

Fokus je na izradi četiri izborna predmeta koja bi bila prilagođena programskim tehnologijama za potrebe kadra Fininih razvojnih centara te analizi i izrada modula za cjeloživotno obrazovanje razvojnih inženjera. Cilj je olakšati postojećim zaposlenicima Fine tranziciju i prilagodbu novijim tehnologijama”, navodi Heđi.

I varaždinski Fakultet organizacije i informatike ima vrlo konkretnu i plodonosnu suradnju s Finom, pa dekanica FOI-ja Nina Begičević Ređep ističe kako je Fina njihov dugogodišnji partner u obrazovanju mladih informatičkih i ekonomskih stručnjaka.

“Surađujemo kroz niz projektno-razvojnih i projektno-implementacijskih aktivnosti. Fina već dugi niz godina omogućuje obavljanje stručne prakse našim studentima i studenti se nerijetko odlučuju upravo za nju, jer tu prepoznaju perspektivu za stjecanje dodatnih znanja i vještina te perspektivu za karijerno napredovanje.

Vrlo često, nakon obavljene prakse, naši studenti u Fini pronalaze svoje prvo zaposlenje, i to u poslovima programiranja, razvoju aplikacija, upravljanju bazama podataka i računovodstvenim poslovima. Našim studentima na raspolaganju su i Finine stipendije, a Fina se svake godine pridružuje i na našem najvećem karijernom događaju – Tjednu karijera, a tako će biti i ove.

Fina je uključena i u naše razvojne projekte opremanja fakultetskih prostora za izvođenje nastave. Tako smo nedavno uz pomoć njihove donacije u potpunosti opremili i osuvremenili laboratorij za računalne vježbe, a u planu su i daljnja zajednička ulaganja u razvoj i proširenje prostornih kapaciteta FOI-ja u Varaždinu”, ističe Begičević Ređep.

Od kada je Fina 2017. uvela program stipendiranja, ukupno je izdvojeno 2.591.400 kn, a od 2019. raznim sveučilištima i veleučilištima donirala je ukupno 2,125 milijuna kuna u cilju stvaranja boljih uvjeta za studente.

Pored navedenih donacija lista je stvarno duga: FER-u su sufinancirali su računalni laboratorij, Visokoj školi za menadžment u turizmu i informatici u Virovitici donirali su sredstva za opremanje laboratorija elektrotehnike, a Tehničkom veleučilištu u Zagrebu pomogli u opremanju računalnog laboratorija, kao i bjelovarskom Veleučilištu.

Fakultetu elektrotehnike strojarstva i brodogradnje u Splitu pomogli su u uspostavljanju laboratorija za izradu elektroničkih uređaja i sustava, a Veleučilištu “Lavoslav Ružička” iz Vukovara za opremanje računalnih i informatičkih kabineta, za potrebe razvoja studijskog programa u području informatike.

Prirodoslovno – matematičkom fakultetu Split donirali su sredstva za potrebe projekta STEM Coworking place, a Fakultetu elektrotehnike, računarstva i informacijskih tehnologija Osijek za projekt nagrađivanja najboljih studenata i projekt studentskog natječaja Pro Student.

Iz Fine poručuju kako sa svakim pojedinim sveučilištem ili veleučilištem nastoje pronaći područja zajedničkog interesa i sukladno vlastitim kapacitetima razvijati suradnju u tom području. Na nekim veleučilištima su uključeni u razvoj studijskih programa u smjeru njihove prilagodbe potrebama tržišta rada.

Uključeni su i u aktivnosti promocije određenih veleučilišta, kako bi maturantima približili mogućnosti koje im se otvaraju izborom i upisom IT smjerova. Kontinuirano sudjeluju na različitim manifestacijama koje se organiziraju od strane sveučilišta, a neke od njih su Karijerni špancir od FOI-a, Karijerni korzo od FERIT-a, Job Fair sajam od FER-a, Business Matchmaker na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu…