Vlada planira uskoro predstaviti niz naprednih e-usluga kao i prve projekte otvorenih podataka, najavio je na 10. jubilarnom IBM Forumu u Splitu Marko Rakar, komunikacijski stručnjak i konzultant Vlade na nizu ICT projekata. O konkretnim projektima nije želio govoriti.

No, pojašnjava da Vlada doživljava veliki otpor u pokušajima da informatički poveže državnu upravu te da je zajedno s javnim sektorom pretvori u servise za građane i tvrtke. "Razlog zašto posljednjih deset mjeseci gledate povećanje broja projekata u kojima razni dijelovi uprave razmjenjuju međusobno podatke je taj što smo promijenili Zakon o OIB-u u kojem je to bilo onemogućeno", ističe Rakar.Probleme s kojima se suočavaju ilustrirao je na usluzu Infoblokade Financijske agencije. Navodi da je Fini predložio da napravi sučelje preko kojeg bi tvrtke mogle jednostavnim upitom besplatno provjeriti je li njihov potencijalni partner u blokadi. No, ističe da se neugodno iznenadio kad je shvatio da je Fina to realizirala kao svoju uslugu koju naplaćuje 12,5 kuna po SMS-u."To je primjer kako jedna državna tvrtka uopće ne vidi svoju javnu funkciju i ne razumije da bi joj zadatak trebao biti da pomogne poduzetnicima gdje može", kaže Rakar.

Dodao je da bi on da je na mjestu Fine odmah počeo dijeliti takve podatke, jer oni izravno pomažu poduzetnicima da ostvare uštede i pomaže u izgradnji povjerenja na tržištu. Navodi da sličnih primjera ima još. Tako se u javnoj upravi ne pomičemo prema uredu bez papira, jer se pametni mobiteli smatraju statusnim simbolima dok se s druge strane posvuda nalaze printeri.

Krešo Perica, direktor IBM-a Hrvatska, ističe da u povezivanju i stvaranju "pametnije državne uprave" imamo priliku povući dvije milijarde eura iz fondova EU. To neće biti moguće ako nećemo imati barem 500 milijuna eura vlastitih sredstava. Država to može riješiti tako da reže na lijekovima i školstvu, ali može odabrati i model boljeg upravljanja resursima. "Prvi scenarij može stvoriti ozbiljne poteškoće, dok drugi, osim što primarno nosi korist, također za njega postoje i jasni pokazatelji da je uspješan od kojih jedan vidimo u privatnom sektoru čiji troškovi back officea čine manje od 10 posto troškova poduzeća, a u javnom sektoru oni prelaze iznos cijelog budžeta", kaže Perica koji kao primjer navodi Austriju koja je uz Irsku, Portugal i Maltu prva po razvijenosti eGovermenta u EU.Christian Rupp, savezni izvršni tajnik za e-government inicijativu austrijske Vlade kaže da su oni ICT uveli u sve razine upravljanja te redovito održavaju sastanke na temu optimizacije i sigurnosti poslovanja. Te procese prate posebni menadžeri za upravljanje informacijama takozvani CIO-i.

Rupp kaže da su za to morali izraditi i određenu infrastrukturu. Tako od 2003. godine Austrija svim svojim građanima besplatno daje elektronički identitet koji je pohranjen na karticu, a od 2009. godine to isto imaju i preko mobitela. "To je dovoljno da bi se građani i tvrtke mogle elektronički potpisivati što znači da nam ne moraju slati papirnate upite i dokumente, jer i oni koje potpišu elektronički imaju zakonsku težinu. Konačno, kroz dvije godine postat će obavezno za sve tvrtke da nam ispostavljaju isključivo e-račune", kaže Rupp.Pojašnjava da se tako smanjuju administrativne prepreke. Drugi ključan alat za to je eGoverement portal koji su pokrenuli još 1997. godine."Taj portal praktično rješava probleme 200 situacija iz stvarnog života u kojem se ljudi svakodnevno nalaze i danas ima više od 17.000 posjetitelja, a taj smo projekt nadogradili s time da se svi zakoni moraju objaviti elektronički pa ih odmah vide i građani i tvrtke", objašnjava razlog uspjeha austrijskog modela Rupp.