Hrvatska trgovina ušla je u fazu zrelosti iako se kroz udjel u BDP-u i broj aktivnih subjekata razvija nešto sporije nego gospodarstvo u cjelini. Iznimka je rast zaposlenosti. Naime, glede tog parametra trgovina je rekorder u odnosu na trendove iskazane u ostatku nacionalnoga gospodarstva, ali i prema rezultatima koje bilježe zemlje unutar tržišta Europske unije. Premda sve članice Unije zbog očite deindustrijalizacije posljednjih godina evidentiraju veće zapošljavanje u trgovini, Hrvatska i tu obara rekorde prema kojima je donekle usporediva jedino s Velikom Britanijom. Naime, Hrvatska ima prosječno 18 zaposlenih po maloprodajnom poduzeću, a Velika Britanija tek 16,2 zaposlenih, dok Francuska i Portugal, primjerice, istodobno bilježe pad zaposlenosti.

Trgovina kao lokomotiva
Uvodni podaci tek su neke od teza koje je iznijela doc. dr. sc. Blaženka Knežević, profesorica na Katedri za trgovinu na zagrebačkom Ekonomskom fakultetu u izlaganju o “Izazovima trgovine u recesiji” održanom na skupu organiziranom u povodu 90. obljetnice te visokoškolske institucije. Ako je usklađena s razvojem nacionalnoga gospodarstva, naglasila je, trgovina može biti njegova “lokomotiva”. U svim tranzicijskim zemljama, a tako je i u Hrvatskoj, trgovina je razvijenija nego gospodarstvo u cjelini, ustvrdila je također Blaženka Knežević u svojoj prezentaciji. S posljednjom tezom profesorice Knežević koja je ocijenila da je hrvatska trgovina razvijenija od ostatka gospodarstva nije se složio dr. sc. Zdenko Segetlija, profesor na Katedri za marketing Ekonomskog fakulteta iz Osijeka. “Budući da za sobom povlači cijeli vrijednosni lanac, maloprodaja je u Hrvatskoj zapravo kočnica i gospodarskog i ukupna razvoja”, naglasio je Segetlija iznoseći tom prigodom kao krunski argument činjenicu da trgovina danas svoje poslovanje uglavnom temelji na prodaji asortimana nabavljenog uvozom s drugih tržišta. “U 2005. na 4,5 milijuna stanovnika imali smo 3,5 milijuna četvornih metara prodajnog prostora, odnosno 10 kvadrata maloprodajne površine na 100.000 eura BDP-a. Istodobno BDP po stanovniku iznosio je 7700 eura, a svaki Hrvat je kroz maloprodaju te godine potrošio 2200 eura”, nizao je Segetlija podatke, upozorivši da su Hrvati čak trećinu “per capita” BDP-a 2005. potrošili u maloprodaji.

Radna mjesta
“Takav omjer nije evidentan nigdje, ni kod Slovenaca ili Mađara s kojima se redovito volimo uspoređivati”, ilustrirao je navodeći da kod Austrijanaca i Nijemaca spomenuti omjer u pravilu iznosi tek jednu šestinu. Investitori u šoping-centre, prigovorio je Segetlija, hvale se novootvorenim radnim mjestima, ali šute o tome koliko je istodobno radnih mjesta ugašeno u svim ostalim sektorima radi punjenja polica proizvodima iz uvoza. Nelogične trendove unutar domaće maloprodaje Segetlija je ilustrirao i podacima da su trgovci obrtnici 2002. u prehrambenom asortimanu i proizvodima koji se vežu uz tu ponudu ostvarili 5,3 milijarde kuna prihoda, dok su u 2009. pali na 3,4 milijarde kuna. Nasuprot tom negativnom trendu kod obrtnika malih trgovaca najveći nacionalni trgovački lanac Konzum na kraju 2002. imao je 4,1 milijardu kuna prihoda da bi 2009. zaključio s više od 12 milijardi kuna. “Konzum je izašao u regiju i od njega se očekuje da bude izvoznik ovdašnjih proizvođača, međutim njegov godišnji prihod iznosi tek 0,5 posto od onoga što ostvaruje Wal-Mart”, rekao je Segetlija. Znatan čimbenik hrvatske trgovine su obrtnici, službeni ljetopis Hrvatske za 2009. spominje 20.770 trgovaca obrtnika, dok Hrvatska gospodarska komora koristi podatak o 38.410 aktivnih subjekata u trgovini od kojih na obrtnike otpada udjel od 54,1 posto. “Oba podatka svjedoče o mogućem golemom utjecaju na tržišne trendove malih trgovaca obrtnika, međutim njihova snaga daleko je ispod mogućeg potencijala zbog toga što nisu prepoznali što bi im donijelo snažnije međusobno udruživanje, pogotovo u segmentu nabave”, ocjena je dr. sc. Nikole Knege, profesora na Katedri za trgovinu sa zagrebačkoga Ekonomskog fakulteta. Prema raspoloživim statističkim podacima, iznio je u nastavku Knego, ispada da su u razdoblju od 2005. do 2008. srednji i veliki trgovci izgubili na brojnosti, dok su mali rasli. “Rast produktivnosti imperativ je opstanka trgovine u cjelini, međutim obrtnici još nisu uspjeli iznaći model kako postati uspješniji.

Produktivnost
Njihova je produktivnost mjerena visinom ostvarenog prometa po zaposleniku 3,9 puta manja nego kod velike konkurencije“, izdvojio je jedan iz mnoštva zanimljivih podataka o odnosu malih i velikih trgovaca profesor Knego navodeći da u broju ukupno zaposlenih djelatnika u trgovini obrtnici sudjeluju sa 17 posto, a u ostvarenom godišnjem prometu tek s pet posto. Velika je razlika i u prosječnoj mjesečnoj bruto marži, obrtnici su i tu u velikom zaostatku. Prema dostupnim podacima u 2008. taj odnos imao je omjer 5,3 prema jedan, naravno u korist pravnih osoba. U trendove koji sve više ugrožavaju poziciju malih trgovaca obrtnika Knego je uvrstio koncentraciju koja za posljedicu ima porast tržišne važnosti sve manjeg broja vodećih trgovaca, sve izraženiju internacionalizaciju, smanjivanje broja prodavaonica uz istodobno povećanje mase prodajne površine te ”rezanje“ zaliha uz istodobno množenje lepeze usluga. ”Drastičan pad kupovne moći u uvjetima recesije tržišnu poziciju malih trgovaca još više problematizira,” upozorio je Knego. Da je učinkovita prodajna edukacija i te kako važna za tržišnu uspješnost i konkurentnost maloprodavača, naglasile su u svojoj prezentaciji prof. dr. sc. Marija Tomašević-Lišanin i Kristina Ozimec, mag. oec. Najčešće korištena metoda obučavanja prodajnih profesionalaca jesu (85%) tečajevi unutar poduzeća u kojem su i zaposleni, dok su programi obuke, koje prakticiraju trgovci poduzetnici, uglavnom usredotočeni na znanja o proizvodu te na prodajne postupke i tehnike.

Vještina učenja
Za potrebe istraživanja poslano je 400 upitnika, no odgovorilo je valjano samo njih 126. Znakovito je da čak 26 posto trgovaca nikada nije organiziralo edukaciju kojoj bi cilj bili motivacijski treninzi ili informatičke vještine zaposlenika, dok njih 36,4 posto također nikada nije zaposlenike educiralo kako upravljati radnim vremenom, a čak 53,2 posto nije provelo edukaciju koja bi pripomogla boljem upravljanju prodajnim prostorom. Katedra za trgovinu najstarija je od 17 katedri na zagrebačkom Ekonomskom fakultetu. Korijeni joj sežu u 1920. godinu kada je osnovana Visoka škola za trgovinu i promet.

Strani jezici

Važnost stranih jezika nije prepoznata
Porazan detalj, s obzirom na promociju Hrvatske kao turističke destinacije, na koji su upozorile Tomašević-Lišanin i Ozimec, otkriva da 44,2 posto trgovaca vlasnika tvrtki nije svoje osoblje poslalo na edukaciju koja bi im pripomogla u boljem poznavanju stranih jezika. Vještinu učenja engleskog, njemačkog ili nekoga drugog jezika za svoje djelatnike često organizira samo 19,5 posto poduzetnika. Činjenica da samo 6,5 posto zaposlenika ostaje lojalno tvrtki koja im je priuštila stručnu edukaciju, dok njih 72,8 posto u pravilu odlazi iz tvrtke također je rezultat koji nije na ponos trgovačke branše.

AI platforma

‘Tko ne prati ritam promjena, propada. Mi smo odlučili prilagoditi se’

Obavijest

Grad Opuzen prodaje atraktivno zemljište