EN DE

‘E-mobing’ kao novi korak u informatizaciji zdravstva

Autor: Poslovni.hr
15. rujan 2010. u 22:00
Podijeli članak —

Prijelomni trenutak mjera štednje bio je nestanak toaletnog papira u bolnicama kao poslijedica uvođenja reda u financijsko poslovanje hrvatskog zdravstvenog sektora

Zadnjih nekoliko tjedana određeni broj obiteljskih doktora i drugih primaraca je zaokupljen informatičkim problemima. Naime, neki od računalnih programa kojima se kolege služe malo funkcioniraju pa zataje što se ponavlja nepredvidivim ritmom. Tako osim E-recepata i E-uputnica sada imamo i E-mobing što je valjda daljnji korak u informatizaciji primarnog zdravstva. Zanimljivo je da ovakvih problema nema u Ličko-Senjsko-ministrovoj županiji što se tumači na različite načine – od duge informatičke tradicije u Lici do utjecaja lokalnih klimatsko-političkih prilika na funkcioniranje optičkih kablova. Doktori koji imaju problem sa svojim kompjutorskim programima trebali bi se zamisliti nad činjenicom da naši lički kolege taj problem nemaju i upitati se nije li na djelu neka manipulacija od strane onih kojima bezuvjetno vjeruju i brane ih neposredno izlažući same sebe. U svakom slučaju informatizacija u primarnoj zdravstvenoj zaštiti nema alternativu a maske će pasti kad-tad što će nekima donijeti neugodan sudar sa stvarnošću.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Poučak o štednji
Kad je u pitanju bolnički sektor štednja je i dalje glavni zadatak uprava. Ministar uporno poziva na štednju pokazujući osobnim primjerom što se može postići odgovornim financijskim ponašanjem tj. šparanjem. Svako malo naš ministar zdravlja objašnjava radoznalim novinarima kako uštedjeti milijune kuna i sagraditi kuću sa svim neophodnim sadržajima (od bazena do teretane) kao što i sam radi. Ti novinari ne shvaćaju niti važnost oslonca na bazu tj.suprugu s kojom je godinama štedio a ni značaj čvrste koalicijske veze sa punicom koja je donirala gradilište. Za razliku od ministra većina uprava u hrvatskim bolnicama se žali da im nedostaju sredstva za normalno funkcioniranje a o daljnjoj štednji teško da se može govoriti. Već su se maksimalno potrudili i ne vide prostor za daljnje uštede. Zahvaljujući minucioznoj i krajnje odgovornoj racionalizaciji u trošenju zdravstvenog novca bolnički menadžmenti, što god to značilo, su zaključili jedno razoblje u povijesti hrvatskog zdravstva i započeli novu eru. Prijelomni trenutak je bio nestanak toaletnog papira u bolnicama kao posljedica uvođenja reda u financijsko poslovanje. Time se štedi ne samo na papiru već i na vodi i sapunu a pacijenti lakše podnose smanjivanje obroka. Neki govore o unutrašnjim rezervama. Spominje se tako mnoštvo skupe medicinske opreme koja se nedovoljno koristi, izvođenje velikog broja raznih pretraga i testova upitne indiciranosti koji se još i ponavljaju kao da je bolesnik s dolaskom u drugu ustanovu promijenio neki od unutarnjih organa. Bolesnika se često ništa ne pita jer će ionako proći sve pretrage. Anamneza, kao prvi, najveći i najvažniji korak do dijagnoze sve više gubi korak s tehnologijom. Nerijetko se bolesniku niti ne kaže ništa jer “će mu sve reći njegov doktor”.

Zadnjih nekoliko tjedana određeni broj obiteljskih doktora i drugih primaraca je zaokupljen informatičkim problemima. Naime, neki od računalnih programa kojima se kolege služe malo funkcioniraju pa zataje što se ponavlja nepredvidivim ritmom. Tako osim E-recepata i E-uputnica sada imamo i E-mobing što je valjda daljnji korak u informatizaciji primarnog zdravstva. Zanimljivo je da ovakvih problema nema u Ličko-Senjsko-ministrovoj županiji što se tumači na različite načine – od duge informatičke tradicije u Lici do utjecaja lokalnih klimatsko-političkih prilika na funkcioniranje optičkih kablova. Doktori koji imaju problem sa svojim kompjutorskim programima trebali bi se zamisliti nad činjenicom da naši lički kolege taj problem nemaju i upitati se nije li na djelu neka manipulacija od strane onih kojima bezuvjetno vjeruju i brane ih neposredno izlažući same sebe. U svakom slučaju informatizacija u primarnoj zdravstvenoj zaštiti nema alternativu a maske će pasti kad-tad što će nekima donijeti neugodan sudar sa stvarnošću.

Poučak o štednji
Kad je u pitanju bolnički sektor štednja je i dalje glavni zadatak uprava. Ministar uporno poziva na štednju pokazujući osobnim primjerom što se može postići odgovornim financijskim ponašanjem tj. šparanjem. Svako malo naš ministar zdravlja objašnjava radoznalim novinarima kako uštedjeti milijune kuna i sagraditi kuću sa svim neophodnim sadržajima (od bazena do teretane) kao što i sam radi. Ti novinari ne shvaćaju niti važnost oslonca na bazu tj.suprugu s kojom je godinama štedio a ni značaj čvrste koalicijske veze sa punicom koja je donirala gradilište. Za razliku od ministra većina uprava u hrvatskim bolnicama se žali da im nedostaju sredstva za normalno funkcioniranje a o daljnjoj štednji teško da se može govoriti. Već su se maksimalno potrudili i ne vide prostor za daljnje uštede. Zahvaljujući minucioznoj i krajnje odgovornoj racionalizaciji u trošenju zdravstvenog novca bolnički menadžmenti, što god to značilo, su zaključili jedno razoblje u povijesti hrvatskog zdravstva i započeli novu eru. Prijelomni trenutak je bio nestanak toaletnog papira u bolnicama kao posljedica uvođenja reda u financijsko poslovanje. Time se štedi ne samo na papiru već i na vodi i sapunu a pacijenti lakše podnose smanjivanje obroka. Neki govore o unutrašnjim rezervama. Spominje se tako mnoštvo skupe medicinske opreme koja se nedovoljno koristi, izvođenje velikog broja raznih pretraga i testova upitne indiciranosti koji se još i ponavljaju kao da je bolesnik s dolaskom u drugu ustanovu promijenio neki od unutarnjih organa. Bolesnika se često ništa ne pita jer će ionako proći sve pretrage. Anamneza, kao prvi, najveći i najvažniji korak do dijagnoze sve više gubi korak s tehnologijom. Nerijetko se bolesniku niti ne kaže ništa jer “će mu sve reći njegov doktor”.

Tko pita pacijenta
To što će danima , čekajući otpust s odjela, biti uskraćen za informaciju o stanju svoga vlastitog zdravlja očito se može zanemariti. Možda bi troškove u zdravstvu mogli smanjiti i redoviti kontakti bolničkih i vanbolničkih zdravstvenih radnika svih profila, međusobna razmjena informacija, zajedničko traženje rješenja za uočene probleme, razvijanje svijesti o nužnosti zajedničkog nastupa svih razina zdravstva u čuvanju zdravlja pojedinca i naroda. Zdravstveno prosvjećivanje umjesto organiziranog trovanja poluinformacijama i dezinformacijama o korisnosti uzimanja kojekavih “lijekova” i dodataka hrani je daljnji mogući put prema štednji u zdravstvu. Provođenje preventivnih programa koji omogućavaju što ranije uočavanje čimbenika zdravstvenog rizika i rano otkrivanje bolesti je odavno dokazan način čuvanja života i zdravlja ali i novca. Većinu spomenutoga je ministar Milinović već prepoznao i nastojao koristiti. Nažalost, zbog tromosti duha i interesno induciranih otpora na svim razinama sustava rezultat ministrovih napora je dosta skroman. Tajna rješenja je vjerojatno u sustavu plaćanja u zdravstu i modelu zdravstvenog osiguranja. A može biti da su toalet papir iz našim bolnicama povukli političari. Poznato je da se njihova djelatnost u našim uvjetima može izravno dovesti u svezu s potrošnjom enormnih količina tog artikla.

Autor: Poslovni.hr
15. rujan 2010. u 22:00
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close