Jedan od efikasnih načina povećanja maloprodaje na koji se u Hrvatskoj kupce premalo potiče jest kupnja internetom. Iako “online” prodaja u svijetu cvjeta, zabrinjavajući je podatak do kojeg je došla analitička kuća AC Nielsen da 40 posto hrvatskih korisnika interneta nije nijedan proizvod kupilo internetom, a čak 41 posto nema ni namjeru išta kupovati “online”.

Zanimljiv je i podataka da je prije pet godina IDC Adriatics procijenio da će u 2010. godini vrijednost trgovanja internetom dosegnuti 8,5 milijardi kuna, ali nakon toga takve procjene više se nisu radile. Iako se na prvi pogled može zaključiti da stvari idu u pravom smjeru (2002. godine na e-trgovinu otišlo je 49 milijuna dolara, godinu poslije taj je obujam porastao čak 300 posto pa je svake sljedeće godine rast izazivao zavist drugih industrija), jedna brojka pokazuje kakvo je zapravo stanje u Hrvatskoj: samo četiri posto kupaca koji kupuju u supermarketima koristi internetsku trgovinu – i to povremeno. Kućanske potrepštine kupovalo je samo jedan posto tih kupaca. No opet malo pesimizma: velik rast izražen u postocima valja pretvoriti u apsolutne iznose, a tada postaje jasno da se on može zahvaliti maloj bazi, odnosno maloj vrijednosti e-trgovine u Hrvatskoj.

Ohrabrujuća činjenica je odličan posjet portalima za grupnu kupnju, njih je oko 20 u Hrvatskoj, a pozitivan je i rast prometa između poslovnih subjekata. Pozitivno je što se i sve veći broj građana koristi internetskim bankarstvo jer to je prvi korak k razvijanju trgovine preko interneta. Jednostavno rečeno, internetsko bankarstvo mora postati navika da bismo uopće mogli razmišljati o nadogradnji te navike i nuđenju, recimo to tako, njezinih derivata. Uz rast vrijednosti transakcija građana (u prošloj godini 2,7 milijardi kuna više nego godinu prije) ohrabruje i uključivanje sve većeg broja tvrtki koje koriste internetsko bankarstvo, što im donosi znatne uštede vremena i novca. Vrijednost transakcija koje su ostvarile tvrtke u prošloj je godini iznosila 632,7 milijardi kuna, što je respektabilan iznos. Bazu – i privatnu i poslovnu – dakle imamo, valja samo poraditi na razvijanju navike e-kupnje.