Hrvatskim gospodarstvenicima država i sve potporne institucije hitno bi morale početi organizirati pripreme i upoznavati ih s novim uvjetima u kojima će se njihovo poslovanje odvijati za godinu i pol. S prvim danom punopravnog članstva u Europskoj uniji slijede velike promjene u odnosima sa zemljama Unije, za koje će vrijediti pravila unutarnjeg tržišta, dok će za poslovanje s trećim zemljama za Hrvatsku početi vrijediti ugovori koje s pojedinim zemljama ili savezima zemalja ima zaključene EU.

To podrazumijeva, kaže pomoćnica ravnatelja Carinske uprave Zorica Kučić-Vitaljić, znatne izmjene i u samom načinu obračuna carina, a velike promjene slijede i kroz preferencijalne sporazume i druge aranžmane koje EU ima zaključene s primjerice zemljama mediteranskog bazena – Alžiru, Egiptu, Izraelu, Jordanu, Libanonu, Maroku, Siriji i Tunisu, čiji proizvodi koriste slobodan pristup na europsko tržište, bez reciprociteta za europski izvoz. Novi režim za trgovinske i carinske odnose hrvatske će tvrtke osjetiti i u poslovanju na tržištima drugih svjetskih zemalja, s kojima EU ima regulirane trgovinske odnose kroz bilateralne ili multilateralne ugovore, a sam način i novi pristup na koji će se morati adaptirati naše tvrtke ovisit će ponajprije o zemlji s kojom se posluje te djelatnosti kojom se bavi pojedina kompanija. Primjerice, znatne će promjene uslijediti u razmjeni roba i usluga prema zemljama poput Meksika, Čilea i Brazila, pri čemu će se za mnoge, kaže Zorica Kučić-Vitaljić, otvoriti mogućnosti za poboljšanje uvjeta i plasmana, ali će za neke nastupiti i teži dani. U relacijama s većinom svjetskih zemalja, dodaje, počet će vrijediti niže stope kod uvoza roba, no to, dodaje, ne mora nužno predstavljati lošu vijest, jer će primjerice hrvatski proizvođači na taj način doći u priliku povoljnije nabavljati sirovine za proizvodnju, a time posljedično i jačati konkurentnost. Budući da je riječ o izuzetno velikom broju područja, ugovora i djelatnosti, a većina gospodarstvenika nema dostupne informacije o ugovorima koji će se ubuduće primjenjivati i za njihovo poslovanje, potrebno je što prije početi s organiziranim upoznavanjem poduzetnika s novim mjerama kako se ne bi ponovilo neugodno iskustvo s pristupanjem u WTO. Tema koja se jedina ozbiljnije počela otvarati u kontekstu ulaska Hrvatske u EU i mogućih negativnih implikacija tog procesa za izvoznike jest pitanje odnosa s Ceftom. Prvotne su informacije sijale paniku među gospodarstvenicima koji posluju na tržištu zemalja u regiji zbog straha da potpuno gube pozicije i tretman koje tamo sada uživaju, a posebice u segmentu poljoprivrednih proizvoda.

Božica Marković, direktorica Sektora za poljoprivredu, prehrambenu industriju i šumarstvo u Hrvatskoj gospodarskoj komori, ističe kako će pristupanjem u punopravno članstvo EU doći do znatnih promjena u režimu trgovine poljoprivrednim i prehrambenim proizvodima, a dovoljno govori i podatak da čak 45 posto ukupnog izvoza poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda Hrvatske završava upravo na tržištima zemljama članica Cefte. S jedne strane, pojašnjava Božica Marković, doći će do ukidanja svih preostalih carina na uvoz iz EU, dok će se s druge strane, izlaskom Hrvatske iz Cefte, početi provoditi trgovinski sporazumi koje EU primjenjuje sa zemljama članicama Cefte, ali i promjene u režimu trgovine s trećim zemljama. Danas se primjenjuju odredbe Sporazume Cefte prema kojem je trgovina s BiH i Crnom Gorom u potpunosti liberalizirana, dok se u trgovini sa Srbijom, Makedonijom, Kosovom, Albanijom i Moldavijom primjenjuje povlašteni režim trgovine, odnosno carinske kvote s nultom ili sniženom stopom carine.Iako je u većini sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju između EU i zemalja u regiji 2013. krajnja godina prijelaznog razdoblja kada bi sve carine na uvoz iz EU trebale biti ukinute, ipak je za određen broj “osjetljivih” proizvoda predviđeno zadržavanje carinske zaštite, a upravo su ti proizvodi i važni našem izvozu. Tako će se, primjerice, za uvoz živih životinja, mesa i prerađevina u BiH primjenjivati sustav kvota, a za proizvode kao što su jogurti, keksi ili cigarete puna stopa carine. Za uvoz u Srbiju predviđeno je zadržavanje carina na uvoz cigareta i duhana, a primjenjivat će se i sezonske carine na uvoz svježeg voća i povrća.