Glavni koordinator za ICT investicije u državi državni tajnik za e-Hrvatsku Igor Lučić tvrdi da se taj iznos neće mijenjati u najavljenom rebalansu proračuna opisujući izdvajanja za IT kao ulaganje, a ne trošak.

Štednja na promociji
“U vremenu globalne krize Vlada je prepoznala ICT inovacije kao generator rasta i nastavila ulaganja u taj sektor. Rezultat je to zrelog promišljanja kako će ulaganja u ICT ostvariti dugoročne uštede u državnom proračunu, posebno prilikom uvođenja elektroničke uprave, o kojima će u budućnosti biti dosta riječi, a koje će, kao što su to pokazala iskustva drugih zemalja, opravdati sva ulaganja”, ističe Lučić. Najviše će se povećati ulaganja u informacijsku infrastrukturu u znanosti i visokom školstvu, i to za 30,7 posto, na 195,5 milijuna kuna. Za 20,2 posto, na 193,3 milijuna kuna povećat će se ulaganja u informatizaciju tijela državne uprave, a 11,1 posto više, odnosno 59,2 milijuna kuna, iznosit će ulaganja u računalno-komunikacijsku infrastrukturu u osnovnim i srednjim školama. Treća stavka s najvećim povećanjem, od 7,6 posto, informatizacija je zemljišnih knjiga i katastra te sustav za identifikaciju zemljišnih čestica u koji će se sliti 133,6 milijuna kuna proračunskog novca. Na razini od prošle godine ostat će ulaganja u informacijske sustave, 149,9 milijuna kuna, dok je za ostale stavke poput informatizacije pravosuđa i održavanje ureda za e-Hrvatsku budžet smanjen za desetak posto. Najviše će se pak uštedjeti na promociji elektroničkog poslovanja, gotovo 27 posto, na 14,5 milijuna kuna. Iako je to velik problem poduzetnicima, u uredu za e-Hrvatsku kažu da su većinu mjera u tom segmentu završili lani. Ističu da su lani obavili većinu posla obradivši 28 mjera, a u ovoj godini predviđeno je njih osam. Iako država za IT izdvaja tri do četiri puta manje od privatnih poduzeća, primjerice planirani državni izdaci za IT iznose 0,6 posto proračuna, a privatne tvrtke izdvajaju dva do tri posto svog proračuna, velike tvrtke iz branše zadovoljne su najavama ureda za e-Hrvatsku.

Najveći kupac
Naime, država je pojedinačno najveći kupac na IT tržištu u Hrvatskoj s oko 40 posto udjela. Upravo stoga direktor hrvatskog SAP-a Igor Dropulić ističe da je namjera nesmanjivanja izdataka za IT u državi pozitivan signal za IT zajednicu. Direktorica Microsofta Hrvatska Venesa Schütz dodaje da takve mjere mogu samo potaknuti učinkovitost gospodarstva. Alojzije Jukić, direktor HP-a, dodaje da je IT ključni alat za harmonizaciju različitih državnih sustava sa standardima EU kojima se ubrzavaju procesi i smanjuje razina korupcije. “Iako primjećujem dosta stavki koje se odnose na infrastrukturu, vjerujem da će navedeni budžet ravnomjerno koristiti sve potencijale hrvatske IT industrije kako bi državna uprava poduprla njezinu održivost u krizi”, zaključuje Ivan Gabrić, predsjednik Uprave Combisa.

Web maloprodaja

E-trgovina 4,2 mlrd. kuna
Lani je u Hrvatskoj online maloprodaja dosegnula vrijednost od 95 milijuna dolara, odnosno 536 milijuna kuna, dok je ukupna domaća internetska trgovina premašila 750 milijuna dolara, odnosno 4,23 milijarde kuna.

Računalne igre
Domaće web maloprodajne trgovine u posljednje tri godine bilježe rast prodaje od 15 do 20 posto. Prema DZS-u, na internetu su najtraženije računalne igre i drugi softver, zatim odjeća i sportska oprema, pa turistička ponuda te knjige i edukacija.