Iako je drvnoprerađivačka industrija među prvima izašla iz recesije, ekonomski uvjeti poslovanja nisu stabilni i potencijalni poduzetnici moraju biti izuzetno oprezni. Otvoriti tvrtku i početi se baviti bilo kojim biznisom inače je riskantno, pa tako i u ovoj industriju iako je ona proglašena strateškom i jedna od onih kojoj država posljednjih godina daje financijske potpore.

Nije dobro zakasniti, ali ni uraniti
Međutim, poduzetnici uzastopno ponavljaju kako kriza nije prevladana unatoč nekim pozitivnijim statističkim pokazateljima te da ne postoje naznake za ponovno zapošljavanje 8500 radnika koji su zbog recesije ostali bez posla. Poručuju kako udio u hrvatskom izvozu od gotovo osam posto potvrđuje važnost drvne industrije, ali žale se da je udio u državnim potporama gotovo zanemariv. Desetljećima se već ukazuje da ne valja izvoziti trupce, nego namještaj i parkete, da smo bogati kvalitetnim šumama, da trebamo imati vlastiti dizajn, da valja više koristiti šumsku biomasu kao novi izvor energije itd. U što je sada najisplativije ulagati pitali smo iskusnog poduzetnika Jakova Tomljenovića, koji se razvijao korak po korak, počevši s trgovinom, a danas je vlasnik uglednog proizvođača uredskog namještaja Velinac, nove tvornice u Jastrebarskom i novoosnovane tvrtke u Beogradu. Tomljenović kaže: “Odavno smatram da se uspjeh lakše ostvaruje ako se u odgovarajućem omjeru kombinira proizvodnja i trgovina. Stoga sam više puta ponovio kako smo trgovačka tvrtka koja proizvodi iako imamo 75 posto vlastite robe. I danas bi Tomljenović izabrao proizvoditi nešto iz nepreglednog asortimana namještaja, s tim da bi to dopunjavao trgovačkim artiklima. Zatim dodaje kako bi u početku prodaju fokusirao i testirao lokalno, a u nabavi dijelova i materijala nastojao biti što bliže proizvođačima na globalnom svjetskom tržištu. Međutim, što se tiče novog i obećavajućeg biznisa u području biomase, Tomljenović diplomatski odgovara: ”Nije dobro zakasniti, ali ni uraniti.“ Ostali trgovci i proizvođači namještaja, međutim, upozoravaju kako se nažalost i dalje isplati raditi na crno u sivoj ekonomiji koja je u drvnoj industriji vrlo raširena. To je i bio jedan od glavnih razloga nedavnog osnivanja posebnih udruga u okviru Drvnoga klastera iz Delnica. Na osnivačkoj skupštini članice Udruge trgovaca namještajem zavapile su: ”Na domaćem tržištu prevladava uvozni namještaj loše kvalitete!”

Neuređeni odnosi
Ukratko, Udrugu trgovaca namještajem brinu neuređeni i konfuzni odnosi na tržištu, pojava snažne konkurencije iz sive zone i “namještaj iz garaža”, nedostatak preciznih podataka o stvarnoj prodaji namještaja, dolazak velikih stranih trgovačkih lanaca te niz drugih aktualnih pitanja. U prodaji namještaja domaći proizvođači kontroliraju nešto više od 30 posto tržišta. Druga osnovana udruga okuplja proizvođače peleta, odnosno drvne biomase. Ovi poduzetnici tvrde da u nas uopće ne postoji tržište drvne biomase i peleta od drva. Stoga se većina ekološkoga goriva iz drvnog ostatka izvozi. “Koristimo premalo energije iz drva!” poruka je poduzetnika koji žele popularizirati upotrebe peleta i drvne biomase. Iz drva u EU dobiva se oko 3% energije, dok Estonija već sad pokriva oko 20% potreba za energijom na taj način. U Hrvatskoj je korištenje drva za proizvodnju energije vrlo skromno, ispod 1% od ukupno proizvedene energije. Sinonim uporabe drva u proizvodnji energije su skandinavske zemlje poput Švedske i Finske koje su razvile velike energetske sustave grijanja gradova i proizvodnje električne energije iz drva. Uporaba drva za grijanje u kućanstvima sve je raširenija, a u Europi prednjače Francuska i Italija. U Italiji je prošle godine prodano 150.000 peći na pelete jer se ovom vrstom goriva postiže ušteda od 35% u odnosu na plin. U Austriji grupa poduzetnika može osnovati energetsku tvrtku ili, još bolje, u selima zemljoradničku zadrugu. Kada se odluče za kogeneracijsku elektranu za grijanje i prodaju struje, tada dobivaju i poticaje Ministarstva poljoprivrede. Moraju imati zemljište na kojem će izgraditi kotlovnicu, kupiti kotlovsko postrojenje i investirati u toplovode do korisnika. Investitorima se uloženi kapital obično vrati već kroz priključne takse koje plaćaju korisnici, dok se ostatak investicije pokrije poticajima i povoljnim kreditima, tumači stručnjak za kogeneracijska postrojenja Zvonimir Preveden.

Biomasa

Poduzetnici traže jasne kriterije
Zbog isplativosti šumske biomase Hrvatskim šumama se prigovara da nemaju jasne kriterije za dodjelu, poruka je udruženja proizvođača peleta kojoj je na čelu Zdravko Žuža iz tvrtke Viševica-komp. Smatramo da bi jedan od kriterija za potpisivanje ugovora trebao biti dokaz o instaliranim kapacitetima. Mi koji imamo danas instalirane kapacitete možemo već sutra zaposliti nove ljude u proizvodnji, što automatski znači nova zapošljavanja i u daljnjem lancu, rekao je Žuža.