EN DE

Dramatično niski vodostaj Dunava preusmjerio promet na željeznicu

Autor: Biserka Ranogajec
05. prosinac 2011. u 22:00
Podijeli članak —

Hrvatske riječne luke imaju ambiciozne planove koje neće moći ostvariti bez novca iz EU fondova

U četiri hrvatske riječne luke – osječkoj, sisačkoj, vukovarskoj i slavonskobrodskoj pretovareno je tijekom devet mjeseci ove godine 640 tisuća tona različite robe, što je približno na razini cijele pretprošle godine. Sadašnji promet međutim nije ni približan onome u rekordnoj 2006. ili 2007. godini kad je pretovareno više od milijun i 700.000 tona robe. Uz to, posljednji mjesec i Dunav je skoro presušio pa brodovi stoje kod Apatina, a tereti se prebacuju na željeznicu. S globalnom krizom koju su luke osjetile još 2008. tek je lani zaustavljen pad prometa. Primjerice, Luka Vukovar, čiji kapaciteti omogućuju prekrcaj i do milijun tona godišnje, u 11 mjeseci pretovarila je 275.000 tona razne robe, za razliku od prošle godine kad je ukupni promet iznosio 193.000 tona.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Agrokorova investicija
Sve riječne luke nadaju se porastu prometa i poslovanja, posebice za nekoliko godina kad će se realizirati planirani projekti rekonstrukcija i izgradnje novih pristaništa i terminala. Riječ je o golemim i vrlo ambicioznim projektima koji se mogu realizirati jedino uz pomoć sredstava iz EU fondova.Većinom to su dugoročni projekti koji se planiraju završiti 2017. i 2018. godine. Riječ je prvenstveno rekonstrukciji luke Vukovar – Nova luka Istok te izgradnji južne obale i terminala za rasute terete u Osijeku. Vukovarska nova luka gradila bi se novcem iz EU (75%) i stajala bi ukupno 295 milijuna kuna. Do sada je već utrošeno 1,24 milijuna, a predviđeni rok izgradnje je 2018. godina.Kako bi se omogućilo pristajanje većih putničkih brodova u Vukovaru, već iduće godine na desnoj obali Dunava trebalo bi se izgraditi putničko pristanište u Batini. Taj se projekt financira iz državnog proračuna i stoji 10 milijuna kuna. Dosad je utrošeno 5,5 milijuna kuna, od čega je dva milijuna dala Lučka uprava Vukovar, a 3,5 milijuna Hrvatske vode. Međutim, za gospodarsko zaleđe Vukovara od izuzetnog je značaja investicija jednog od koncesionara luke, Agrokorovog Vupika. Tvrtka Vupik riječni pretovar počela je još 2010. raditi na rekonstrukciji i dogradnji terminala za pretovar žitarica, izvjestili su iz Uprave unutarnje plovidbe Ministarstva mora, prometa i veza.

U četiri hrvatske riječne luke – osječkoj, sisačkoj, vukovarskoj i slavonskobrodskoj pretovareno je tijekom devet mjeseci ove godine 640 tisuća tona različite robe, što je približno na razini cijele pretprošle godine. Sadašnji promet međutim nije ni približan onome u rekordnoj 2006. ili 2007. godini kad je pretovareno više od milijun i 700.000 tona robe. Uz to, posljednji mjesec i Dunav je skoro presušio pa brodovi stoje kod Apatina, a tereti se prebacuju na željeznicu. S globalnom krizom koju su luke osjetile još 2008. tek je lani zaustavljen pad prometa. Primjerice, Luka Vukovar, čiji kapaciteti omogućuju prekrcaj i do milijun tona godišnje, u 11 mjeseci pretovarila je 275.000 tona razne robe, za razliku od prošle godine kad je ukupni promet iznosio 193.000 tona.

Agrokorova investicija
Sve riječne luke nadaju se porastu prometa i poslovanja, posebice za nekoliko godina kad će se realizirati planirani projekti rekonstrukcija i izgradnje novih pristaništa i terminala. Riječ je o golemim i vrlo ambicioznim projektima koji se mogu realizirati jedino uz pomoć sredstava iz EU fondova.Većinom to su dugoročni projekti koji se planiraju završiti 2017. i 2018. godine. Riječ je prvenstveno rekonstrukciji luke Vukovar – Nova luka Istok te izgradnji južne obale i terminala za rasute terete u Osijeku. Vukovarska nova luka gradila bi se novcem iz EU (75%) i stajala bi ukupno 295 milijuna kuna. Do sada je već utrošeno 1,24 milijuna, a predviđeni rok izgradnje je 2018. godina.Kako bi se omogućilo pristajanje većih putničkih brodova u Vukovaru, već iduće godine na desnoj obali Dunava trebalo bi se izgraditi putničko pristanište u Batini. Taj se projekt financira iz državnog proračuna i stoji 10 milijuna kuna. Dosad je utrošeno 5,5 milijuna kuna, od čega je dva milijuna dala Lučka uprava Vukovar, a 3,5 milijuna Hrvatske vode. Međutim, za gospodarsko zaleđe Vukovara od izuzetnog je značaja investicija jednog od koncesionara luke, Agrokorovog Vupika. Tvrtka Vupik riječni pretovar počela je još 2010. raditi na rekonstrukciji i dogradnji terminala za pretovar žitarica, izvjestili su iz Uprave unutarnje plovidbe Ministarstva mora, prometa i veza.

Luka u Brodu
Ukupna vrijednost investicije je 30 milijuna kuna, a obuhvaća građevinske radove i opremu. Iz Uprave dodaju da je “prema planiranoj dinamici lučkog korisnika završetak radova predviđen do kraja lipnja 2012. godine”. Lučka uprava Slavonski Brod također namjerava realizirati dugoročni projekt – izgradnju terminala za opasne terete čije je financiranje također predviđeno putem EU fondova. Ukupna vrijednost investicije je 110 milijuna kuna što je i maksimalna vrijednost, ovisno o tome koju će razinu financiranja prihvatiti EU. Još veći projekt treba se realizirati 2017. godine. Riječ je o gradnji lučke infrastrukture ukupne vrijednosti 185 milijuna kuna, za što je također predviđeno povlačenje novca iz EU. Dosad je u izradu projektne dokumentacije utrošeno 17,5 milijuna kuna.Hrvatske željeznice (HŽ Cargo) obvezale su se ugovorom do kraja iduće godine investirati 120 milijuna kuna u kontejnerski i naftni terminal, te ceste i kolosjeke. No, već se zna da se rokovi moraju produžiti, ali će ipak do kraja ove godine HŽ Cargo izgraditi prugu do matičnog kolosijeka u brodskoj luci. Crodux plin Ivana Čermaka zaključio je s Lukom Slavonski Brod ugovor o ulaganju 3,2 milijarde kuna u postrojenje za proizvodnju bioetanola i termoelektranu-toplanu. Vrijeme ulaganja je 36 mjeseci.

Luka Vukovar

Redovita isplata plaća i nove investicije
Tomislav Mihaljević, direktor Luke Vukovar, napominje da je plovidba Dunavom zbog niskog vodostaja problematična još od kolovoza, a posebno u studenom i neizvjestan je prosinac. Dodaje kako se ne sjeća tako niskog vodostaja. Iako Luka za uspješno poslovanje treba najmanje 350 tisuća tona prometa, unatoč manjeg poslovanja redovito su se ispunjavale obveze te isplaćivale plaće za 76 zaposlenih. Ove godine čak se i investiralo 300 tisuća kuna u novi utovarivač. Glavni partneri luke su Petrokemija, Adriatica Dunav, Agrokor, Slavonija-Slad te tvrtke iz BiH za koje se najviše prevoze ugljen i cement. Za 2011. se planirao dosad ostvareni promet.

Autor: Biserka Ranogajec
05. prosinac 2011. u 22:00
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close