Hrvatska je u 2010. godini od turizma nije zaradila samo 6,23 milijarde eura, kako se to službeno vodi sukladno objavama Hrvatske narodne banke, nego 7,28 milijardi eura, jer su nešto više od milijardu eura ostavili domaći gosti.

Također, zbog toga što turizam veže i druge sektore koji imaju izravnu korist od turističke potrošnje, na turističku potrošnju od 53 milijarde kuna ostvarena je dodana vrijednost od 21,2 milijarde kuna. Drugim riječima, turistička potrošnja izravno je generirala 8,3 posto gospodarske aktivnosti zemlje, no kad se pogledaju vezane djelatnosti kao što su trgovina, promet, proizvodnja hrane potrošnja ispada da o potrošnji turista zavisi gotovo 14 posto ukupne gospodarske aktivnosti Hrvatske. Do tih su brojki došli stručnjaci Instituta za turizam koji su zaduženi za izradu strategije turizma. Prvih pet poglavlja strategije dovršeno je i predstavljeno u petak u Ministarstvu turizma, te objavljeno na web stranicama Ministarstva te Instituta za turizam. Kako je na predstavljaju prvih rješenja strategije istaknuo ministar turizma Veljko Ostojić, strategija predstavlja najvažniji dokument za budućnost hrvatskog turizma koji će nam omogućiti dobivanje novca iz fondova Europske unije te povećati zaradu od turizma. Rok za donošenje strategije skraćen je za tri mjeseca te će biti gotov do rujna ove godine.

U prvih pet poglavlja osim utjecaja turizma na gospodarstvo Hrvatske provedena su istraživanja o imidžu Hrvatske na europskim tržištima, među organizatorima putovanja, predstavnicima javnog i privatnog sektora. “Pokazalo se da su predstavništva Hrvatske turističke zajednice u inozemstvu dobro radila svoj posao i Hrvatska je na turističkoj karti Europe značajno napredovala. Međutim, sad je vrijeme za promjene koje ćemo definirati kroz ovu strategiju, provodeći široku javnu raspravu kako bismo postigli konsenzus među svima koji će tu strategiju trebati provoditi”, kazao je voditelj projekta Instituta Siniša Horak. Horak je otkrio da je Hrvatska u strategiji podijeljena na tri turističke regije, sjeverni i južni Jadran te kontinent. Definirano je sedam grupa proizvoda koje bi Hrvatska najviše mogla kapitalizirati u turizmu, odmorišni turizam, poslovni, nautički, zdravstveni, avanturizam i sport, kulturni i turizam posebnih interesa. Istraživanje imidža među Europljanima koji nikad nisu posjetili Hrvatsku pokazalo je da nas potencijalni gosti percipiraju kao zabavnu i optimističnu, ali i konzervativnu i jeftinu destinaciju koja se još uvijek povezuje s bivšom Jugoslavojom i ratom.

Aktivnosti

Trećina nepoznata
Po prvi put napravljena je slika hrvatskog turizma koja pokazuje da potrošnja turista koji su boravili u komercijalnim oblicima smještaja čini dvije trećine ukupne potrošnje. “Pokazalo se dakle da nisu ključni ni samo stranci ni samo oni u komercijalnim objektima. Mi jednu trećinu ukupne turističke aktivnosti nismo poznavali”, upozorava Neven Ivandić, jedan od autora strategije.