Iako zasada nema naznaka da bi belgijski Delhaize, nakon preuzimanja srpskog Maxija, mogao pokazati namjeru daljnjeg širenja na zapad, na tržište BiH i Hrvatske, menadžeri u hrvatskim trgovačkim lancima već su imali ili upravo iščekuju prezentacije modela rada belgijskog lanca. Većina ih se s Delhaizeom kao konkurentom nije nikada srela pa im je važno saznati najvažnija obilježja poslovanja lanca s kojim će se neki od njih, ponajprije Konzum, sada i direktno boriti.

Privatne marke
Koncept ovog velikog svjetskog trgovca koji 70 posto od 20 milijardi eura prometa ostvaruje u supermarketima na tržištu SAD-a, a 30 posto u Europi, ne razlikuje se bitno od ostalih trgovačkih lanaca. U portfelju od oko 3000 trgovina (uključujući i Maxi) supermarketi su mu ključni format, s tim da na EU tržištima posluje još i kroz cash&cary markete, kroz tzv. kvartovske trgovine te dućane koji nisu specijalizirani za hranu. Veliki dio ponude čine privatne marke, a u strategiji poslovanja jačanje tog segementa jedan je od naglasaka.Nezavisna SWOT analiza poslovanja ovoga trgovca u 2010., koju je Poslovni dnevnik dobio na uvid, pokazuje kako su mu, uz jaku tržišnu poziciju u SAD-u, Belgiji i Grčkoj, ključna snaga mogućnost natjecanja cijenama, portfelj poznatih lokalnih brandova te jasno definirana komercijalna politika. Velika slabost Delhaizea je oslanjanje na format supermarketa, zbog čega na tržištima u razvoju može gubiti tržišnu prednost pred trgovcima koji razvijaju druge formate.No, jednu od slabosti koje je detektirala SWOT analiza – da je Delhaize u Europi najjače prisutan na zapadnim tržištima – kompanija je upravo anulirala kupnjom Maxija. Osim što je ojačao tržišnu poziciju na istoku te tržišta na kojima je do sada poslovao (Grčka, Rumunjska) sada spojio u logičnu veliku cjelinu, Delhaize je akvizicijom dobio još nešto – pojačao je segment tzv. kvartovskih dućana, posebno koncentriran u Beogradu.

Posebna premija
Kako je pozicija tih trgovina u Beogradu takva da im konkurencija ne može prići zbog nemogućnosti gradnje jer nema mjesta, neki hrvatski trgovci smatraju da je upravo to i razlog visoko plaćenoj premiji na cijenu Maxija. Nešto je drugačija situacija u ostatku Srbije, osobito u Vojvodini koja nije dobro pokrivena trgovačkim lancima i gdje bi moglo doći do konkurentnskog sraza. No, i to je širenje u slučaju Delhaizea upitno, ponajprije zbog toga što je srpska antimonopolska komisija u dva navrata donosila rješenje da Miškovićev lanac zloupotrebljava monopolistički položaj. Ipak, Delhaize će zbog svoje veličine u ovom dijelu regije lakše moći ulaziti u cjenovni rat s ostalim konkurentima, dok su mu Wal-Mart u Americi i Carefour u Grčkoj puno veća prijetnja u pogledu cijena.