Splitskom Jadroplovu otvara se nova prilika za “restart”. Prošli su tjedan iz Uprave brodara u 70-postotnom vlasništvu države izvijestili da su s Norddeutsche Landesbank iz Hannovera nakon višemjesečnih pregovora postigli dogovor kojim taj kreditor pristaje na otpis 40-ak posto potraživanja prema Jadroplovovim tvrtkama. Norddeutsche LB spreman je, naime, zatvoriti sva potraživanja za minimalno 28 mil. dolara.

Za potvrdu dogovora treba ispuniti neke uvjete, među kojima se ističe rješavanje domaćeg refinanciranja. No, za splitskog brodara kao gubitaša, s financijskim položajem koji nije baš “bankabilan”, to nije laka domaća zadaća. Ruku bi mu očito trebala pružiti i državna razvojna banka, HBOR.

U zoni pozitivnog kapitala

U cijeloj priči o nagodbi s Nijemcima važni su i rokovi pa bi se idući tjedni mogli pokazati ključnima. U Upravi Jadroplova na čelu s Branimirom Kovačićem vjeruju da u ispregovaranom “oprostu” značajna dijela duga imaju solidan argument i u razgovorima o domaćem (re)financiranju. Stavi li se u odnos tržišna vrijednost imovine Jadroplova i obveze koje će preostati nakon realizacije nagodbe, tvrtka se vraća u zonu pozitivnog kapitala, a bitno poboljšana financijska slika izglednijom čini i dugo planiranu dokapitalizaciju. 
Tu je i plan koji je u lanjskom svibnju odobrila Europska komisija, potvrđujući da je biznis plan napravljen u skladu s europskim propisima o državnim potporama.

Tim je planom bila predviđena pomoć od 105,6 milijuna kuna, koja se većim dijelom sastoji od bankovnih garancija za refinanciranja postojećih obveza, ali uz značajan vlastiti doprinos u troškovima. Plan je predvidio i refinanciranje domaćih kredita s 8 mil. dolara kreditnog zaduženja, koje bi uz 50-postotno pokriće državnim jamstvom u preostalom dijelu bilo pokriveno kolateralom. S tim u vezi Vlada je bila donijela i odluku o odobrenju jamstva od 24,3 milijuna kuna za kredit od 48,5 milijuna, no dosad ga se nije uspjelo realizirati. 
Hoće li uskoro, ostaje vidjeti. U Jadroplovu se nadaju da će biti sluha za dobrobiti koje nosi očuvanje poslovanja. Među ostalim, u Hrvatsku godišnje ulazi oko 600 mil. dolara doznaka kroz plaće pomoraca, a nemali dio prođe kroz Jadroplovove brodove.

Priskočili im i 2016.

Nord LB je i početkom 2016., na vrhuncu krize vozarina (više nego desetkovane u odnosu na 2008.), Jadroplovu pružio ruku u borbi za preživljavanje. Vratio mu je tri milijuna dolara depozita položenih kao kolateral. A iako je zbog krize kompanija proteklih godina posegnula i za prodajom dvaju brodova, flota danas broji njih šest koliko i 2011. godine, jer je istodobno jedan brod izgrađen i jedan kupljen. Dugotrajna materijalna imovina u njegovoj bilanci tako danas iznosi oko 650 mil. kuna.

Zbog krize u tom izrazito cikličnom biznisu i sam Norddeutsche LB je u procesu restrukturiranja, pa je ljetos obznanio da prestaje s novim kreditiranjem tog sektora, kao i restrukturiranja postojećih kredita u njemu. Istovremeno je prodao 2,6 mlrd. eura brodarskih kredita financijskom fondu Cerberus. 
I za banku i za Jadroplov dogovor je isplativije rješenje za zatvaranje potraživanja nego prisilna naplata kroz zaustavljanje brodova, kaže Kovačić. Proces zapljene je dugotrajan i skup, a putem dražbi se postižu cijene znatno ispod tržišnih, ističe. S druge strane, za Jadroplov nije opcija predstečajni postupak; on bi de facto značio siguran stečaj. Sve u svemu, u Jadroplovu ističu da je Nord LB sve vrijeme bio korektan poslovni partner. 
Provedba nagodbe pak otvara i vrata “dokapu”. Za pronalaženje strateškog partnera i kapitalnu injekciju do 40 mil. kuna Uprava je dobila “zeleno svjetlo” na Skupštini u studenome. Iako jačeg oporavka na tržištu rasutih tereta još nema, stanje vozarina u 9-mjesečnom izvješću ocijenjeno je nešto boljim nego lani, a isto sugeriraju i prognoze za 2020.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost