U najtežoj godini u proteklom desetljeću najslabiji skor prihoda i rashoda imali su srednje veliki poduzetnici, a najbolji oni iz skupine malih.

Podaci Financijske agencije za prvih devet mjeseci 2009. pokazuju da su na 100 kuna rashoda mali poduzetnici (njih oko 85.000) ostvarili 107 kuna prihoda, dok su srednji (u toj ih je skupini manje od 1500) zabilježili samo 3,8% veće prihode od rashoda. Kod nešto više od 500 velikih poduzetnika prihodi su od rashoda bili 4,2 % veći. U tom razdoblju ukupni su prihodi svih poduzetnika u odnosu na 2008. smanjeni devet posto, na 454 milijarde kuna, a od rashoda su bili veći za 21,8 milijardi kuna, što je 30 posto manja bruto dobit. Najmanji pad imali su mali poduzetnici sa 10,1 milijardom kuna bruto dobiti (46 posto ukupne), dok je kod velikih poduzetnika više nego prepolovljena (na 8,6 milijardi kuna), a u kategoriji srednjih smanjena 44 posto, na 3,1 milijardu kuna. Najbolji skor prihoda i rashoda kod malih ne vrijedi i za neto plaće. Prosječna je kod njih bila 3820 kuna ili 16% ispod prosjeka svih poduzetnika. Dijelom se to može pripisati i tome što je kod malih raširenija praksa prijavljivanja (nižih) plaća koje često ne odražavaju stvarna primanja zaposlenih. Kod velikih poduzetnika plaće su uobičajeno odskakale na gore – 5563 kune ili 22 posto iznad prosjeka. Zbog velike koncentracije profitabilnih djelatnosti poput financijskog sektora, poslovnih usluga ili telekomunikacija neto plaće su u prosjeku bile najviše u Zagrebu gdje se vodi 350 od ukupno 900.000 zaposlenih kod poduzetnika. U tom gradu županiji iznosile su 5432 kune ili gotovo petinu više od prosjeka. Jedino u Zagrebu neto plaće su porasle u odnosu na 2008., i to za tri posto. U bruto dobiti poduzetnika na one iz Zagreba odnosi se 11,8 milijardi kuna ili 54%. Na drugome mjestu je Istarska županija s udjelom od 11,7%, a na trećem Splitsko-dalmatinska sa 6,5% udjela.

Županije

Pad u Osječko-baranjskoj
Samo u Sisačko-moslavačkoj županiji poduzetnici su u devet lanjskih mjeseci ostvarili negativan rezultat; rashodi su im bili 190 milijuna veći od prihoda. U većini ostalih dobit je pala, što je najizraženije u Osječko-baranjskoj županiji (87 posto, na 127 milijuna kuna) te Dubrovačko-neretvanskoj (72 posto, na 228 milijuna kuna).

Najniže plaće
Najniže neto plaće su kod poduzetnika Virovitičko-podravske i Vukovarsko-srijemske županije – 3300 kuna ili za više od četvrtine ispod prosjeka.