Budućnost prehrambene industrije u rukama je politike, naša diplomacija mora otvoriti razgovor s Europskom komisijom, upozorava Božica Marković, direktorica Sektora poljoprivrede i prehrambene industrije pri Hrvatskoj gospodarskoj komori. Ističe da “pješčani sat” curi od referenduma kojim je potvrđena volja građana za članstvom u EU. Predstavnici prehrambene grupacije i HGK identificirali su probleme, bitne sektore i proizvode o kojima treba razgovarati s Komisijom.

Od srpnja 2013. prehrambena industrija naći će se u procjepu ukidanja zaštitnih carina na uvoz proizvoda iz EU i smanjenoga izvoza prema tržištima regije (zemlje Cefte) radi novih, visokih carinskih barijera. Pregovori s Unijom, podsjeća, kvalitetno su odrađeni, izborili smo se za pogodnosti u nekoliko posebno osjetljivih sektora. Sada je razvidno da će upravo ti sektori, a riječ je o mesu i prerađevinama, mlijeku i mliječnim proizvodima, konditorskoj i duhanskoj industriji te vinarima imati velikih problema. Marković opominje da ukidanje carina prema EU uz istodoban rast prema regiji političke elite moraju prepoznati kao udar na dodanu vrijednost prehrambene industrije. Naša prehrambena industrija, ističe, nije bezimena, ima tradiciju i brendove. Uspješno je preživjela tranziciju, investirala i kod kuće i u regiji. Danas je modernizirana, izvoznica je i nalazi se uglavnom u rukama hrvatskoga kapitala. U bruto dodanoj vrijednosti ukupne prerađivačke industrije sudjeluje 24% i zapošljava gotovo 50.000 radnika, 20% od ukupno zaposlenih u prerađivačkoj industriji. “Tržištu EU nedostaje junetine, a naš izvoz ‘baby beffa’ ograničen je kvotom i opterećen sa 20 posto carine. Zbog svojedobnih problema sa svinjskom kugom zabranjen nam je izvoz u EU svinjskog mesa i gotovih proizvoda od svinjetine. Radi stjecanja statusa izvoznika od siječnja 2005. nema cijepljenja svinja, no EK nam ne ukida zabranu izvoza”, apostrofira Marković neke od problema iz zadaće diplomacije. Za godinu i pol postajemo članica EU, dionica zajedničkog tržišta, a imamo zabrane premda Hrvatska 70 posto prehrambenog asortimana uvozi iz Unije.

Za širenja EU na 10 članica 2004. smo morali potpisati izmjene Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju poznate kao Protokol 7. U HGK su još tada procijenili da će porasti uvoz hrane. Uvođenje nižih carina i većih kvota za poljoprivredno-prehrambene proizvode ponovilo se i nakon pristupanja Bugarske i Rumunjske. Preuzetu zadaću Hrvatska je u potpunosti odradila, sada je red i da Komisija ispuni svoje obveze. Marković ističe da je hrvatskoj prehrambenoj industriji iznimno stalo da i zemlje regije što prije dosegnu standarde proizvodnje po kriterijima EU koje su naše tvrtke već uvele. Nakon srpnja 2013. tvrtke iz BiH neće moći u Hrvatsku izvoziti proizvode životinjskog porijekla. Budući da BiH nema laboratorij za kakvoću sirovoga mlijeka, mlijeko i mliječni proizvodi koje danas najviše uvozimo od tamo ostat će na lokalnom tržištu. To je problem i BiH proizvođačima, ali i hrvatskim ulagačima na tom području, koji unatoč ulaganjima u proizvodnju više neće moći izvoziti. U HGK-a su, tvrdi Marković, voljni regiji prenijeti naša iskustva i znanje da se što prije uskladi sa standardima EU. Oko 45% hrvatskog izvoza odlazi u regiju, na tržište EU 42%. U ostatku izvoza značajna je još prodaja tune u Japan, a ostalo je zanemarivo. Stoga su prehrambenoj industriji važni i regija i prostor EU, zato s EK treba što prije raspraviti i otkloniti probleme, od ukidanja kvota i zabrane izvoza za naše proizvođače do buduće trgovinske pozicije prema regiji, zaključuje Marković.

Kvote

Vinari najizloženiji
Od ukupna hrvatskoga izvoza hrane i pića u regiju na tržište Bosne i Hercegovine otpada više od 30 posto, a među najugroženijim proizvodima bit će vino. Izvozna kvota vina za cijelu EU za tržište BiH je 8000 hl, dok Hrvatska sama godišnje plasira 10-12.000 hl.