Na ljestvici 505 najuspješnijih kompanija na domaćem tržištu prema pokazatelju ostvarenih prihoda u 2015. nalazi se 30 građevinskih kompanija. Zagrebački Dalekovod s 1,1 milijardi kuna prihoda u 2015., što je rast od 10%, stari je i apsolutni građevinski lider, kojem je uspjelo zadržati i primat na tržištu, pa čak i u ukupnom poretku istu 64. poziciju, što potvrđuje uspješno provođenje restrukturiranja i poslovnu politiku.

No, među pet prvorangiranih po prihodima zabilježeno je i jedno veliko preslagivanje: pozornost plijeni svojim velikim “skokom” na 888 milijuna kuna Kamgrad. Prihodovno je značajno pretekao konkurenciju, ostvarivši rast od 43%, čime se popeo s petog mjesta preklani na drugo u 2015. U prvih pet tvrtki ovim redom slijede Viadukt i Tehnika (specijalizirana za visokogradnju kao Kamgrad) te GP Krk.
Analiza prvih 10 na ljestvici pokazuje veliki skok u prihodima Projektgradnje, čak za 130%, VMD Grupe za 78 posto, Zagreb-Montaže za 45% te osječke Gradnje za 10-ak posto.

Podaci upućuju i na izvjesne anomalije, u prvom redu kroz visoku poziciju Konstruktor Inženjeringa. Svoje 7. mjesto, međutim, splitski građevinar ‘duguje’ otpisu potraživanja u predstečajnoj nagodbi zaključenoj krajem 2015., a ne operativnom poslovanju. Isti efekt – uslijed otpisa obveza po PSN u slučaju tvrtke Konos Construction, bivše Stipić Grupe (inače 19. građevinara po visini prihoda) također je objašnjenje rasta prihoda od 650%

Uzlazna linija

Ipak, kad se ovi podaci izuzmu, i dodatno iz analize isključe ARZ i HC (javna poduzeća nadležna za upravljanje, građenje i održavanje državnih cesta i autocesta u državnom vlasništvu, koja nisu klasični poduzetnici), kao i Pružne građevine s rekordnim padom prihoda od 40-ak posto koje posluju u sustavu HŽ-a, tzv. zajednički nazivnik pod koji se može podvesti poslovanje velike većine građevinara iz privatnog sektora na ovoj je ljestvici zapravo je – rast prihoda. Gotovo da je riječ o pravilu, a uzlazna linija kod ovog pokazatelja poslovanja odražava veliku tržišnu utakmicu za zaposlenost kapaciteta, oslikava važan dio ukupnih kretanja u tom sektoru pod zadnje, s obzirom da su lani obilježena usporavanjem negativnih trendova, u prvom redu smanjenjem pada obujma građevinskih radova.

Posljedično se to može povezati i sa zaustavljanjem negativnih kretanja na razini ukupnog gospodarstva, kao i već dosegnute niske razine aktivnosti u građevinarstvu. U razdoblju recesije od 2008. do 2014. građevinski sektor pretrpio je velike gubitke – očitovali su se u značajnom padu obujma radova i zaposlenosti, pa utoliko prošlogodišnji pokazatelj povećanja prihoda građevinskih kompanija, s obzirom na zastupljenost prihodovno gledajući najvećih tvrtki u toj branši, dolazi i kao moguća najava pozitivnijih kretanja, kako za sektorsku, tako i za kompanijsku razinu. Na prvih 10 ovdje rangiranih tvrtki odnosi se okvirno četvrtina ukupne vrijednosti izvršenih radova u prošloj godini, koji su ukupno iznosili nešto više od 19 milijardi kuna. To, pak, upućuje na to da u okolnostima nedostatnog rasta BDP-a za značajnije pozitivne pomake u gospodarstvu, građevinske tvrtke posežu za ‘alatima’ rasta i razvoja kao što su maksimalno iskorištavanje unutrašnjih potencijala, uz poslovnu diverzifikaciju, ali i specijalizaciju, sve kako bi maksimizirale efekte u zahtjevnim tržišnim okolnostima. U tom se spektru oslanjaju i na provođenje mjera restrukturiranja, kao i na nastavak aktivnosti s ciljem jačanja prodaje na inozemnim tržištima.

Upravo poslovni rezultati Dalekovoda pokazatelj su snažnog oporavka nakon izlaska iz predstečajne nagodbe, na što ukazuje i značajan rast prihoda od prodaje i poboljšan novčani tok. Financijska stabilnost počiva na četiri ključna područja – profitabilan rast, troškovna učinkovitost, novčani tok i upravljanje rizicima. Uz restrukturiranje koje se provodi po planu, do izražaja dolazi Dalekovodova snažna orijentacija na ugovaranje novih poslova u inozemstvu te imenovanje novih članova Uprave.

Bujica projekata

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

U vrlo zahtjevnom tržišnom okruženju, ugovorili su nove projekte vrijedne više od 170 milijuna eura. Na međunarodnim tržištima izvode projekte u Norveškoj, Finskoj, Ukrajini, Kosovu, Poljskoj, Sloveniji, Crnoj Gori, Makedoniji te BiH, a natječu se na nizu tendera u zemlji i inozemstvu. Pored toga, domaći konzorcij koji čine hrvatske tvrtke DIV, Zagreb-Montaža i Dalekovod u travnju je potpisao ugovor za rekonstrukciju postojećeg i izgradnju drugog kolosijeka na dionici pruge Dugo Selo – Križevci, a projekt je već u realizaciji. Ključni fokus u budućem razdoblju Dalekovod temelji na efikasnosti u egzekuciji projekata i stalnom poboljšanju bruto marže, otvaranju novih dugoročnih projekata i tržišta, daljnjoj optimizaciji troškova i razvoju ljudskih resursa i podržavajuće kompanijske kulture. Brojne su aktivnosti na domaćem i raznim stranim tržištima, a do ovog trenutka već su potpisani ugovori s norveškim Statnettom za izgradnju 420 kV dalekovoda Namsos – Hofstad – Åfjord i 420 kV dalekovoda Snilldal – Surna ukupne duljine gotovo 200 km.

Poslovanje Kamgrada u 2015. obilježio je završetak iznimno vrijednih i zahtjevnih turističkih, gospodarskih i poslovnih objekata kao što su Valamar Isabella resort na otoku Sveti Nikola, hotel Kompas u Dubrovniku, tvornica za proizvodnju IZO i kaljenog stakla u Varaždinu, logističko – distributivni centra Ralu logistike u Rugvici te vjetroelektrane Rudine u Dubrovniku. U prošloj godini rastao je i broj zaposlenih, kako visokoobrazovanih djelatnika, tako i građevinskih radnika svih profila. Kako se posljednjih godina susreću s poteškoćama u pronalasku kvalitetnog radnog kadra zbog njegovog odlaska u inozemstvo, Kamgradu je to jedan od najvećih izazova. Inače, značajniji projekti u ovoj godini, koji su završeni ili su pred završetkom su hotel Amarin u Rovinju, stambeno poslovna građevina u Zagrebu, izgradnja novog terminala Zračne luke Zagreb, dogradnja terminala Zračne luke Dubrovnik, terminal za skladištenje i pretovar tekućih tereta u Luci Ploče, hotel Park Plaza u Nürnbergu te trgovački centar Plaza centar u Beogradu.

Tehnika, jedna od najstarijih hrvatskih graditeljskih tvrtki koja dogodine obilježava 70 godina postojanja, očekuje ipak kraj višegodišnje krize u graditeljstvu. Nakon dugogodišnjeg niza u ostvarenju najvišeg prihoda u visokogradnji, stalno u vrhu hrvatskog  graditeljstva, doživjela je pomak za mjesto niže. Međutim, svi drugi pokazatelji, među njima i ostvareni prihod po zaposlenom, daju naznake poboljšanja u odnosu na prethodni period. U tijeku je izvođenje nekoliko značajnih investicija iz područja industrije: za Belupo u Koprivnici, Viro u Sladorani Županja, Tvornicu mreža u Biogradu, a proširili su aktivnosti na novo tržište Švedske. U najavi imaju nekoliko značajnih poslova do kraja godine, pa očekuju da se trend iz 2015. nastavi.

Unosni poslovi

VMD Grupa koja je 8. na ljestvici, s lanjskih gotovo 400 mil. kuna prihoda, radi sa 40 kooperanata i s njima na projektima zapošljava između 300 do 900 radnika. Krajem 2014., te dijelom u 2015., završila je projekt VMD Kvart u Strojarskoj ulici sa 84000 BRP – 2 stambene zgrade, 4 poslovne i 800 garažnih mjesta vrijedan oko 100 milijuna eura. U 2015. završen je i stambeno poslovni objekt Grahorova – Grada Mainza, 60 stanova i poslovni prostor u prizemlju. U oba objekta su prodani svi stanovi, a 97% poslovnih prostora je prodano ili iznajmljeno. Lani je provedeno i reorganiziranje tvrtke – osnovana je VMD Grupa sa četiri tvrtke kćeri.

Poslovanje Zagreb-Montaže obilježilo je daljnje restrukturiranje poslovanja, no unatoč tome i tvrtka i Grupa, u odnosu na prethodnu godinu, zabilježile su rast prihoda, dobivanje novih poslova i značajno povećanje broja zaposlenika, pa Grupa danas broji oko 1380 zaposlenika, od čega 800 na inozemnim gradilištima. Uz bitan rast izvoza robe i usluga na međunarodnom tržištu, tvrtka je imala bitnu ulogu u realizaciji velikih infrastrukturnih projekata na domaćem tržištu, poput izgradnje i montaže čelične konstrukcije na mostu preko rijeke Drave i novom terminalu međunarodne zračne luke Zagreb.
Lanjska im je godina, kao rezultat restrukturiranja Grupe, postavila temelje za dugoročni održiv rast i razvoj “core” poslovanja, što će dodatno biti podržano dokapitalizacijom koja je u postupku provedbe, čime će se ojačati kapitalna baza tvrke i dati novi zamah core poslovanju. U ovoj godini nastavljaju pozitivne trendove u poslovanju, uz značajno jačanje potražnje za uslugama tvrtke u inozemstvu. Stoga, jedna od glavnih aktivnosti tvrtke je dodatni angažman radne snage, što je trenutno gorući problem i ograničenje još snažnijem rastu, zbog nedostatka raspoložive radne snage na tržištu.

Prema dolje

Među tvrtkama s padom prihoda nalazi se križevački Radnik te Zagrebgradnja. Poslovanje Radnika u 2015. obilježio je pad narudžbi iz javnog sektora i okretanje izvođenju radova na privatnim investicijama iz područja turizma. Tu je i odljev kvalitetne radne snage inozemstvo, točnije u Njemačku u drugoj polovini 2015. Lani su investirali u osnovna sredstva i opremu više od 10 milijuna kuna, zatim u modernizaciju kamenoloma, a stekli su i nove važne investitore koji imaju planove za narednih 5 godina u turizmu. Glavne aktivnosti u ovoj godini su zadržavanje postojećih i zapošljavanje novih kvalitetnih zaposlenika, te sklapanje ugovora po boljim tržišnim uvjetima kako bi iste mogli bolje platiti, i tako ih odvratiti od odlazaka na rad u inozemstvo.

Kao ključno obilježje poslovanje Zagrebgradnje u 2015. ugovaranje je i početak radova na nekoliko značajnih građevinskih projekata dobivenih na javnim natječajima u vrlo jakoj konkurenciji. Konkretno, radi se o Ugovoru za izgradnju Regionalnog centra za razvoj poduzetničkih kompetencija za zemlje jugoistočne Europe (SEECEL) u Zagrebu na Kajzerici, naručitelj kojeg je Ministarstvo poduzetništva i obrta RH, vrijednost ugovorenih radova je cca 123,80 mil.kn neto, zatim Ugovoru o javnim radovima za građenje, rekonstrukciju i dogradnju postojećih zgrada unutar kompleksa Opće bolnice Pula. Naručitelj radova je Opća bolnica Pula, a vrijednost radova je 281,5 mil. kuna neto. To je i Ugovor o javnim radovima na rekonstrukciji Županijskog suda u Sisku, naručitelj radova je Središnja agencija za financiranje i ugovaranje programa i projekata EU, a vrijednost radova je 18 mil. kn neto, kao i Ugovor za gradnju građevine Zavoda za forenzičku psihijatriju Klinike za psihijatriju Vrapče, a vrijednost radova je 41 mil. kn neto. Realizacija navedenih radova dobivenih na javnim natječajima zahtijevala je iznimne financijske, organizacijske i tehničke napore tvrtke, s obzirom da je u RH dugo kao mjerilo najpovoljnije ponude isključivo najniža cijena, a što u nedostatku većeg broja projekata, dovodi do oštre konkurencije i niskih cijena na javnim natječajima.

Nadaju se promjenama

Građevinari se inače nadaju da će u tom smislu doći do određenih promjena, koje će rezultirati boljim položajem izvođača građevinskih radova i očuvanjem potencijala građevinskog sektora, koji je godinama bio u silaznoj putanji, za realizaciju mnogih najavljenih i potencijalnih projekata u budućnosti.

Ponovo se krenulo u realizaciju vlastitih objekata stanogradnje za tržište. U prošloj godini je započeta gradnja objekta sa 74 stana na Savici u Zagrebu, a u ovoj godini se planira početak građenja objekta od 131 stana na lokaciji Vrbani III također u Zagrebu.

Za potpuniju sliku kretanja može poslužiti primjer nekad velikog Osijek-Koteksa, koji u 2015. nastavlja s restrukturiranjem, ali u uvjetima značajnijeg dolaska konkurencije iz EU zemalja na domaće tržište i izraženog trenda odlaska radnika prvenstveno u Njemačku. Kako je tvrtka lani intenzivno radila na restrukturiranju, dugoročni doprinos 2015. je da je kao troškovno učinkovitija i bolje organizirana ušla u 2016. Proces prilagodbe traje, glavne aktivnosti su usmjerene na ugovaranje novih poslova, rješavanje neoperativne imovine, i obnovu tehnologije i oprema s kojima se radi.
No, nemaju velikih projekata na kojima su angažirani, tako da svaki posao ima pojedinačno manji udio u ukupnim prihodima, i od lani žive samo od više poslova koji su pojedinačno manji od 40 mil. kuna, dok na vidiku u bliskoj budućnosti nemaju većih poslova.

Zaključno, građevinski sektor, bez obzira na veliki pad aktivnosti prošlih godina, i dalje ima značajno mjesto u gospodarstvu. Od 2001. do 2014. kretao se na razinama između 3,80 – 7,20 % udjela u BDP-u (izvor : Ekonomski institut Zagreb).
Smjer i dinamika kretanja tog sektora najvećim dijelom je određena gospodarskim oporavkom u Hrvatskoj, kao i gospodarskim prilikama u EU, pri čemu su za mogućnost pokretanja investicijskog ciklusa javnih kapitalnih investicija kao otežavajući faktori loš kreditni rejting države, birokratske barijere, učestale izmjene propisa i neprovođenje strukturnih reformi u svrhu jačanja proizvodnog sektora.