Nezavršeni stečaj zagrebačkih robnih kuća Nama, otvoren 2000. godine dok je u Banskim dvorima stolovao SDP s koalicijskim partnerima, mogao bi poput bumeranga opet doletjeti na radni stol Slavka Linića. Naravno, ako se ostvare procjene anketara koji već danima najavljuju da je Kukuriku koalicija vrlo izgledan pobjednik parlamentarnih izbora koji će sastavljati novu Vladu.

Pozitivan obrat
Agonija Name traje gotovo punoljetstvo, a pozitivan obrat događa se 2006. godine kada Namu preuzima treći stečajni upravitelj Željko Klapan. Tvrtka posluje pozitivno, te 2006. imala je prihod od 228 milijuna kuna no, kako je recesija i ovdje ostavila trag prihod je u 2010. godini pao na 157 milijuna kuna. Na izravan upit može li se govoriti o ulasku stečaja u završnu fazu ostali smo uskraćeni za konkretno pojašnjenje. Klapan kratko uzvraća da ne može iznositi nikakve podatke dok nam je stečajni sudac Ante Galić ostao nedostupan. Međutim, kako je nakon duge stanke tek nedavno interes za stanje u Nami iskazala i Vlada premijerke Kosor kojoj je dostavljena opsežno obrazložena kronologija slučaja pouzdan izvor blizak Banskim dvorima otkrio nam je nekoliko ključnih detalja. Najveći razlučni vjerovnici Name i dalje su upravo Vlada te Croatia osiguranje. U momentu otvaranja stečaja Vlada je preko Ministarstva gospodarstva potraživala 65,6 milijuna kuna no, uz pripis kamata taj dug sada iznosi oko 180 milijuna kuna. Glavnica koju je na početku stečaja Nama dugovala CO iznosila je 10,7 milijuna kuna, sada 29 milijuna kuna. Dobra vijest je da su namireni svi vjerovnici prvog i drugog isplatnog reda kao i 37 posto potraživanja vjerovnika iz trećeg ‘razreda’. Ne računajući dugove prema Vladi i Croatiji Nama je u međuvremenu sveukupna potraživanja ostalih vjerovnika od početnih 393 milijuna kuna svela na 105 milijuna.

CO bi prodao
Prema informaciji koju smo neslužbeno dobili u Croatija osiguranju tamo razmišljaju da svoja potraživanja u Nami, vezana isključivo uz prestižni objekt na zagrebačkoj Ilici, prodaju putem javnog natječaja. U CO smatraju da im je taj potez ekonomski isplativ jer, interesa navodno ima. Tko bi mogao biti kupac njihova potraživanja, a time vjerojatno i cijelog objekta ipak ne žele odati već diplomatski uzvraćaju kako je proteklih mjeseci na njihova vrata s tom namjerom kucalo više stranih investitora.Objekt na Kvaternikovu trgu teže će naći put do kupca radi, otkriva izvor, postupka Poglavarstva gradonačelnika Milana Bandića. Grad Zagreb je kao vjerovnik prvog isplatnog reda dobio novce prije pet godina no, u studenom 2010. nezakonito se upisao na nekretninu Name na Kvatriću. Slučaj navodno preispituje Državno odvjetništvo.

Kronologija

Neispunjeno obećanje
Kalvarija Name, tvrtke koja je svojedobno na prestižnim lokacijama u više gradova imala 16 robnih kuća i zapošljavala 2179 djelatnika, započela je blokadom računa u svibnju 1997. Dvije godine poslije mediji su izvijestili da je knjigovodstvena vrijednost Name procijenjena na 195 milijuna ondašnjih DEM no, tvrtka je samo PBZ-u za kredite dugovala 60 milijuna DEM, dobavljačima 200 milijuna kuna, a bila je opterećena i nagomilanim gubicima u visini od čak 410 milijuna kuna. Stečaj je otvoren 23. lipnja 2000. i tadašnji potpredsjednik Vlade Slavko Linić najavio je ubrzanu provedbu stečaja s preustrojem uz zadržavanje 50 posto zaposlenih.