Hrvatske tvrtke načelno su zainteresirane za korištenje državnih baza podataka, no gotovo nitko od kontaktiranih domaćih gospodarstvenika nije mogao pojasniti što bi od podataka i kako koristio. Naime, najava Državnog ureda za e-Hrvatsku da bi država od svojih 2000 raznih baza podataka mogla na tržištu zaraditi 16 milijardi kuna ponukala nas je da istražimo je li takvo što moguće i postoji li zanimanje za takvo što.

Pitanje privatnosti
Primarni problem je pitanje privatnosti podataka i ovlasti države da prodaje informacije o vlastitim građanima. Naravno, pod uvjetom da se to riješi zadovoljavajućom zakonskom regulativom većina tvrtki iz sektora prometa nekretnina i osiguranja bila bi spremna platiti za informacije. Colliers Internationalu, tvrtki koja se bavi nekretninama, istraživanjem tržište te savjetovanjem, već danas nedostaje takav vid usluga.“U našem se radu susrećemo s ljudima iz čitavog svijeta. Strani investitori, koji uglavnom potječu iz Europske unije i Sjedinjenih Američkih Država, naviknuti su na dostupnost određenih kategorija podataka. To se poglavito odnosi na prošle transakcije. Nedostatak takvih javnih podataka kod njih izaziva strah i nepovjerenje u tržište. Povećanjem efikasnosti i pravovremenom obradom statističkih informacija Državnog zavoda za statistiku i Porezne uprave ostvario bi se višestruki efekt na porast stranih investicija u našoj zemlji”, kaže Renata Suša, direktorica Colliers Internationala. Dodaje da je zamjetan veći vremenski razmak između nastanka transakcija, obrade dostupnih informacija i njihove publikacije. Dakle, navodi Suša, ne samo da je nužno poboljšati dostupnost informacija nego je i iznimno bitno da te informacije budu pravovremeno dostupne. Samo tako doista mogu biti korisne za donošenje investicijskih odluka. U osiguravajućim kućama malo su oprezniji iako ne isključuju korištenje takvih baza. U Croatia osiguranju kažu da je snaga svih osiguravajućih tvrtki, između ostaloga, i u bazi podataka o klijentima.

Vlastite baze podataka
“Croatia osiguranje ima svoje baze podataka o velikom broju naših klijenata. Naravno da bi svaki izvor koji bi te baze mogao dopuniti podacima bitnim za našu djelatnost bio od velike vrijednosti za naše društvo. No kako za sada nemamo informacije o navedenim državnim bazama podataka koje bi nam eventualno bile dostupne, ne možemo komentirati koje bi baze bile od našeg interesa”, odgovorili su u Croatia osiguranju na naš upit. I iz Allianza su objasnili da ne mogu komentirati nešto za što još nisu sigurni o čemu je riječ i kakvi bi bili modaliteti korištenja takvih baza.

Prirodna kretanja

Povijesni trendovi u Hrvatskoj
Iako zapravo još nije poznato što bi Ured za e-Hrvatsku mogao ponuditi na tržištu, prve najave govore o tome da bi bilo riječi o depersonaliziranim podacima. Spominju se informacije o stanju prometa, njegovom intenzitetu, kretanjima klime, kvaliteti vode i zraka i sličnim podacima. Prema prvim anketama, tvrtke bi upravo zanimali aktualni podaci o građanima te o njihovoj kreditnoj i poslovnoj sposobnosti te navikama.