Najveća prirodna katastrofa u povijesti Japana uzrokovala je masovne padove na svjetskim tržištima – od cijena roba do tržišta kapitala. Budući da je Japan treća najveća svjetska ekonomija, takav rasplet događaja je i očekivan. Ipak, ova se katastrofa ne bi trebala odraziti na hrvatske izvoznike u Japan, tvrdi Hrvatska gospodarska komora. “Neće se odraziti negativno u smislu smanjenja izvoza jer 90 posto hrvatskog izvoza u državu odlazi na tune, a pretpostavlja se da se njezin uvoz neće smanjivati”, izjavio je za Poslovni dnevnik Miroslav Karamarković, voditelj Odjela za prekomorske zemlje HGK, i dodaje kako se još nitko od izvoznika nije javio Komori s eventualnim problemima.

Nema širenja panike
Prema podacima HGK Hrvatska je prošle godine u tu zemlju izvezla 48,6 milijuna dolara roba, a uvezla 244,5 milijuna. U Japanu posluje vrlo mali broj hrvatskih tvrtki, većinom vezanih uz uski asortiman izvoznih roba. “Negativni efekt posljednjih zbivanja u Japanu vjerojatno će se odraziti u smanjenju broja dolazaka japanskih turista u Hrvatsku kao i u smanjenju japanskih investicija u svijetu, uključujući Hrvatsku, jer će se raspoloživa sredstava za tu namjenu koristiti za obnovu uništenih kapaciteta u Japanu”, kaže Karamarković. Odmah nakon otvaranja u ponedjeljak zavladala je panika na burzi u Tokiju, čiji indeksi su zbog masovnog povlačenja ulagača potonuli više od šest posto, što je najveće “potonuće” tih indeksa u posljednje dvije godine. Ipak, utjecaj potresa u Japanu na financijska tržišta na globalnoj razini ipak bi trebao ostati ograničen, smatra glavni ekonomist SG-Splitske banke Zdeslav Šantić. “Najvidljivije su reakcije investitora na tamošnjem tržištu, a tako bi trebalo ostati i u budućnosti”, smatra Šantić.

Ubrizgali milijarde
Šantić smatra da bi potezi središnje banke u Japanu, koja je ubrizgala velike količine dodatne likvidnosti na tržištu te otpočela kupnju dugoročnih vrijednosnih papira, trebali barem donekle ublažiti povećanu zabrinutost ulagača. Središnja japanska banka (Bank of Japan) ubrizgat će ukupno 21.800 milijardi jena na financijska tržišta. Riječ je zapravo o dvama potezima. U ponedjeljak je središnja banka oslobodila 15.000 milijardi jena, odnosno 183 milijarde dolara, dok se u sljedećih nekoliko dana oslobađa dodatnih 6800 milijardi jena. “Međutim, treba očekivati nastavak pritiska na tamošnja azijska dionička tržišta, a pogotovo kod dionica u djelatnostima osiguranja i energetike. Također bi problemi u Japanu mogli rezultirati promjenom, odnosno postrožavanjem regulative kojom se uređuje energetski sektor i u drugim regijama svijeta, a time učiniti ovaj sektor manje atraktivnim za ulagače”, kaže Šantić. Dodaje da s obzirom na probleme s opskrbom električne energije treba očekivati i pritiske na pad dionica tvrtki iz prerađivačkog sektora. “Pogotovo onih kojima su potrebne velike količine energije. Izgledan je i pad BDP-a u prvoj polovici ove godine”, zaključuje Šantić. Trenutna kolebanja na financijskim tržištima nisu jedini problem. Velike probleme imat će i proizvođači kukuruza. Naime, Japan je najveći svjetski uvoznik ove poljoprivredne kulture. Cijena kukuruza pala je na najnižu razinu u posljednjih šest tjedana zbog najava da će potražnja drastično pasti. “Očekuje se kako će potražnja za robama u regiji, uključujući i one robe iz poljoprivrednog sektora, trpjeti. Potres u Japanu samo je pogurao negativno raspoloženje koje je na tim tržištima prisutno već nekoliko tjedana”, izjavio je za Bloomberg Luke Mathews, strateg za robe u Commonwealth Bank of Australia.

Nafta i dalje pada
Problemi su nastali i na tržištu željezne rude. Potres je uzrokovao privremenu paniku iako se očekuje da će taj negativni trend biti kratkoga vijeka. Kada se stanje u toj zemlji stabilizira, počet će obnova, što bi trebalo uzrokovati i smirenje. No za razliku od spomenutih tržišta, cijena nafte bilježi pad. U New Yorku je cijena “crnog zlata” oslabila na najnižu razinu u posljednja dva tjedna zbog mogućeg pada potražnje. Prema posljednjim dostupnim podacima Bloombergovih analitičara, čak 29 posto rafinerija japanske industrije je zatvoreno. U posljednjih pet dana cijena nafte pala je 5,1 posto i na njujorškoj robnoj burzi sada stoji 95,55 dolara po barelu. Kada je 1995. godine razorni potres sa 6,8 stupnjeva po Richterovoj ljestvici pogodio grad Kobe i napravio 100 milijardi dolara štete, prognoziralo se kako se Japan neće 10 godina oporaviti od toga. Trebale su im tek dvije da se oporave, i to u potpunosti.

Blokada

Stali i poštari
Hrvatska pošta kao i ostale članice Svjetske poštanske unije primile su obavijest od Poštanske uprave Japana da nije u mogućnosti pružati poštanske usluge na teritoriju sjevernog Japana, uključujući gradove Sapporo i Sendai, zbog više sile, stoji u priopćenju HP-a. Promet na tom području bit će obustavljen, odnosno usporen sve do nove obavijesti o uspostavljanju prometa.

Posljedice

Snižavanje rejtinga
Unatoč poduzetim mjerama moramo znati da ipak postoje određena ograničenja, kaže analitičar Zdeslav Šantić. “Tako se u Japanu godinama provodi ekspanzivna monetarna politika, prvo kao posljedica borbe protiv deflacije, a potom i kao instrument izlaska iz krize. Dodatne impulse mogu dati samo potezi poput ovog ubrizgavanja novca iz središnje banke”, smatra Šantić. Ističe da bi zbog visokog udjela javnog duga u BDP-u dodatno povećanje javne potrošnje moglo dovesti i do pada kreditnog rejtinga.

promo

Hrvatska digitalizirala sustav prijevoza opasnih tvari

PRIMOPREDAJA

Dostava kakvu poznajemo ubrzano se mijenja: DHL je već krenuo