Mladen Cerovac, zamjenik predsjednice Vijeća hrvatske Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja (AZTN), jedini je čovjek koji je, kako kaže, "opstao" u njoj od njezina osnivanja 2007. do danas. Kao stručnjak za zaštitu tržišnog natjecanja čudi se da velike kompanije u Hrvatskoj, koje uglavnom rastu upravo kroz akvizicije, nemaju odvjetnika specijaliziranog za to područje, već angažiraju vanjske službe. U intervju govori o uspjesima kao i problemima Agencije.

AZTN tek 2010. dobiva ovlast kažnjavanja povreda tržišnog natjecanja. Kakvi su rezultati?

Nedavno smo izrekli prvu kaznu za pekare u Osijeku. Mogu vam reći da je to doista dobar osjećaj jer sad privodimo stvari kraju.

Kojim budžetom raspolažete?

Budžet za ovu godinu iznosio je 12 milijuna kuna i 20 je posto manji nego prethodne godine, što u naravi znači sljedeće: ili ćemo smanjivati plaće za 20 posto, što znači da će najbolji otići, ili ćemo otpustiti 20 posto od 50 djelatnika koji u Agenciji rade.

U tom je kontekstu rečeno da ćete morati pojačati svoje aktivnosti. Koje ćete to aktivnosti pojačati?

Agencija se najviše fokusira na otkrivanje i razbijanje kartela jer je tu najveća šteta za potrošače. Naime, Europska je komisija izračunala da ako postoji kartel na nekom tržištu, cijene proizvoda mogu biti veće između 20 i 30 posto. Daljnje aktivnosti odnose se na zagovaranje prednosti prava tržišnog natjecanja kroz seminare i konferencije. Za to nam pak treba novca. Osim toga ulaskom u EU Agencija će ponovo pratiti bankarski sektor te se i za to moramo pripremiti

Koje će biti nove ovlasti koje će Agencija dobiti ulaskom u EU?

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Morat ćemo surađivati, a već smo i sada promatrač, u European Competition Networku (ECI), u kojem sudjeluju predstavnici svih Agencija. Ondje se izmjenjuju iskustva i komentiraju slučajevi. Sljedeće što nas čeka jest da Agencija gubi monopol nad vođenjem predmeta iz tržišnog natjecanja. Dakle, poduzetnik će se moći obratiti ili Agenciji ili izravno Trgovačkom sudu tužbom. Tada će sudovi izravno primjenjivati članak 101. i 102. sporazuma, odnosno više neće biti Zakona o zaštiti tržišnog natjecanja, već će se primjenjivati odredbe EU.

Kako mislite da će to funkcionirati s obzirom na to da, kad su sudovi vodili postupke prekršaja tržišnog natjecanja, nije bilo konkretnih rezultata?

Upravni sud, koji kontrolira zakonitosti rješenja Agencije, specijalizirao se i sad razumije materiju zaštite tržišnog natjecanja. Mislim da tu neće biti problema. Problem će se, prema mojemu mišljenju, javiti kod Trgovačkog suda kojem će se povrijeđeni izravno javljati tužbama. Oni će sada morati imati isto znanje kao i Agencija, ali moći će zvati Agenciju kao prijatelja suda, koja će im pak dati svoja stručna znanja i mišljenja o slučaju.

Pravilnikom iz 2009. raznim slobodnim profesijama omogućuje se fiksiranje cijena. Hoće li se to promijeniti ulaskom u EU?

U studenom Europska komisija u svim zemljama, pa tako i u Hrvatskoj, kreće u provjeru svih cijena kod tzv. samostalnih djelatnosti da se vidi kolika je njihova opravdanost. Ideja je da se cijene slobodno dogovaraju kod svih usluga. Tim će češljanjem konačno svi shvatiti da trebaju imati dobre razloge, odnosno da će država koja im to omogućuje morati imati dobre razloge da zadrži sustav slobodnog ugovaranja cijena.

Zaštita zviždača

Kako funkcionira program zaštite zviždača?

Program zviždača u Europskoj uniji započeo je 2003. i odnosi se samo na kartele. Dakle, daje se mogućnost članu kartela, odnosno poduzetniku koji je u kartelu da se javi agenciji i kaže sve o kartelu pod uvjetom da bude oslobođen kazne. Potpuno oslobođenje od kazne dobiva samo prvi koji se javi i ako je informacija točna. Ako je agencija postupak već započela, tada o kvaliteti informacije koju je dao kao i o tome kad se uključio u postupak ovisi hoće li mu kazna biti ublažena. Na razini EU program funkcionira. Otkad je započeo, Europska je komisija naplatila više kazni nego što ih je naplatila u 50 godina, čak i dvaput više. No u zemljama jugoistočne Europe taj program nije donio rezultate. Naime, nitko se ne javlja.