Radionica: Inteligentna energija u Europi
HUP – CEPP u suradnji s Energetskom agencijom sjeverozapadne Hrvatske organizira 8. i 9. ožujka u prostorijama HUP-a u Zagrebu radionicu “Inteligentna energija u Europi II. – priprema projekata za aktualni natječaj”. Obrađivat će se i popunjavati natječajna dokumentacija o temi obnovljivih izvora energije, energetske efikasnosti i diversifikacije goriva radi osposobljavanja privatnog sektora za uspješne projektne prijave za aktualni natječaj koji je otvoren do svibnja 2011. godine.

Strukturni fondovi i dalje u fokusu
U organizaciji HUP – Centra za europske pretpristupne procese održana su dva seminara: EU-programi – Uvod u strukturne fondove i kohezijski fond, u dva termina, 26. siječnja i 1. veljače 2011., u suradnji sa Središnjim državnim uredom za razvojnu strategiju i koordinaciju fondova EU. U posljednjoj fazi priprema Hrvatske za članstvo u EU HUP i dalje intenzivno provodi strategiju informiranja i priprema poduzetnika vezano za zajedničku kohezijsku politiku EU, odnosno strukturne fondove i kohezijski fond. Kroz razvijene mnogobrojne EU-instrumente za poduzetnike već smo upoznali gospodarstvenike s konkretnim oblicima potpore, i to kroz programe zajednice FP7, CIP, Eureku, programe za cjeloživotno učenje IPA-u i ostale koji promiču europske gospodarske ciljeve koji se temelje na društvu znanja, odnosno inovacijama i istraživanju. Strukturni fondovi koji će dodatno unaprijediti nacionalne gospodarske smjernice otvorit će svoja vrata poduzetnicima odmah nakon pristupanja EU što se očekuje krajem 2013. godine. Riječ je o natječajima za sufinanciranje projekata u sklopu Europskog fonda za regionalni razvoj koji će se provoditi u sklopu Operativnog programa za regionalnu konkurentnost te ostale oblike pomoći poput mikrokredita, jamstava te fondova rizičnoga kapitala. Razlika od dosadašnjih pretpristupnih programa je što će poduzetnici moći računati na ulaganja u proizvodnju, i to kroz izravne potpore te sufinanciranje za infrastrukturna ulaganja u području zaštitu okoliša, prilagodbe i implementacije standarda EU u proizvodnju. Ostali oblici ulaganja neizostavno će se provoditi gradnjom prometnica te energetskom, turističkom, zdravstvenom i obrazovnom infrastrukturom. Posebno mjesto će zauzeti jačanje turističke ponude i atraktivnosti područja za ulaganje, informacijsko društvo (pristup internetu, online usluge) te jačanje konkurentnosti ulaganjem u istraživanja i razvoj i inovacije, umrežavanjem u klastere te suradnjom između poduzetništva i akademske zajednice. Fokus je na inovacijskom poduzetništvu, izvozno orijentiranim poduzećima te tvrtkama koje rastu i povećavaju zaposlenost. Posebnu prednost mogu imati određene skupine poduzetnika, npr. “Start-ups”, mladi poduzetnici, žene poduzetnice i slično. Važni zaključci na seminarima su istaknuti vezano uz angažman krajnjih korisnika u doprinosu programiranja oblika pomoći kao i pravovremene pripreme koja obuhvaća kompletiranost u sveobuhvatnost projektne dokumentacije te osiguran iznos vlastitog sufinanciranja projekata.

Transferom tehnologija do poslovne konkurentnosti
U uvjetima niske razine inovacija i lošeg pristupa financiranju pronalaženje zajedničkih tržišnih interesa posredstvom suradnje akademske zajednice i gospodarstvenika neodgodiva je i nužna okosnica jačanja gospodarskog rasta. Nedovoljno neiskorištena znanstvena i tehnološka znanja sa sveučilišta i instituta moraju se staviti u funkciju razvojnih alata tvrtki radi kreiranja novih oblika usluga procesa i materijala kao izvora gospodarske profitabilnosti i konkurentnosti na domaćoj i međunarodnoj razini. Zaključci su to proizašli iz održana dva seminara u organizaciji Hrvatske udruge poslodavaca – Centra za europske pretpristupne procese na temu “Relevance of Technology transfer for business competitiveness” 10. i 11. veljače u okviru završnice provedbe EU-projekta “CB Business marketing and FDI” koji je financiran iz IPA prekograničnog programa Mađarska-Hrvatska. Prvi seminar je tematski obuhvatio tehnološki transfer i ostvarivanje sinergije s akademskom zajednicom, dok se u drugom seminaru, na istu temu, govorilo o poslovnom umrežavanju i “matchmakingu” između hrvatskih i mađarskih tvrtki. Potrebno je istaknuti da je kroz predmetne seminare realizirana suradnja s Fondom za ulaganje u znanost i inovacije (SIIF) koji se financira u okviru IPA III c programa, koji provodi Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa (MZOS). U segmentu podizanja razine svijesti i edukacije o važnosti tehnološkog transfera za postizanje konkurentske prednosti tvrtki oba projekta su istovjetna u jednom cilju, odnosno poticanju rasta gospodarstva temeljenog na znanju, odnosno uspješnoj pretvorbi istraživačkih rezultata u komercijalno iskoristive proizvode i tehnologije.

Tijekom prvog dana obrađene su teme poput europske perspektive rasta kroz umrežavanje dvaju sektora, modalitete uspješnog transfera tehnologija, od invencije do tržišta, primjere iz prakse te inovacije i industrijske odnose u Mađarskoj. Tim stručnjaka je uključio Slavicu Singer sa Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku, Hugoa van Veghela iz kuće Tara International Consulting, Renata Vrepca iz MZOS-a, Ivana Štefanića iz Tera Tehnopolisa te Katu Dobay sa Sveučilišta u Pečuhu. HUP je predstavljao Bernard Jakelić, zamjenik glavnog direktora, te Andrea Dokić-Nadinić, direktorica CEPP-a i voditeljica projekta. Tijekom drugog dana seminar je obuhvatio tematiku umrežavanja i gospodarskih odnosa Hrvatske i Mađarske koju je predstavio Karoly Schertzer uime Veleposlanstva Republike Mađarske u Hrvatskoj, djelotvorno licenciranje i patentiranje u svojstvu iskustva Tera Tehnopolisa te stvaranje i korištenje mreža u transnacionalnoj okolini u okviru EU-projekata, što je predstavio Rein Ruubel uime SIIF-a. Održavanjem predmetnih seminara u okviru jednogodišnjeg projekta “CB Business marketing and FDI” cilj je ostvariti sinergiju u poboljšanju poslovne konkurentnosti u okviru prekogranične suradnje i poslovnog umrežavanja u obje Baranje s fokusom na modalitete i alate djelotvornog prijenosa znanja s akademske zajednice na gospodarstvo i stvaranja komercijalne povezanosti između hrvatskih i mađarskih tvrtki.