U studenom prošle godine kršten je prvi brod iz Brodogradnje Monachus – Monachus 45 Pharos te je istodobno predan u ruke vlasniku Petru Kaliniću, a od tada su još napravljena tri broda. “Proizveli smo i prodali tri broda modela Monachus 45 Pharos, a imamo u narudžbi još tri. Vrijednost brodova kreće se u rasponu od tri do četiri milijuna kuna, ovisno o nivou opreme koju kupci odabiru i o odabiru motora”, kaže Hari Tabak, vlasnik Brodogradnje Monachus. Veliko zanimanje za brod Monachus koji je projektirao Srđan Daković vladao je još od objave prvih računalnih animacija. Jedan od kupaca tog prvog hrvatskog retrolobstera bio je i Tonči Huljić.

Početak 2004.
Brodogradnja Monachus osnovana je 2004. godine s namjerom o pokretanju proizvodnje motornih jahti retrodizajna u rasponu od 10 do 16 metara. “Prvu, 2006. godinu završili smo s gubitkom, ali 2007. završili smo s pozitivnim rezultatom iako je riječ o pozitivnoj nuli. U ove dvije godine poslovanja susretali smo se s nebrojenim teškoćama koje dnevno rješavamo”, ističe Tabak. Maloserijska proizvodnja i razvoj modela Monachus 45 Pharos i Explorer odvijaju se uz prilagodbu proizvodnje IMCI standardu (International Maritime Certification Institute; Bruxelles, Belgija). Nakon potpunog usklađivanja IMCI je izdao Brodogradnji Monachus CE certifikat koji omogućuje prodaju plovila Monachus u zemljama Europske unije, jednako kao i u Švicarskoj, Norveškoj, Turskoj i Tunisu. Vlasnik brodogradilišta u Muću Hari Tabak godinama je bio zastupnik Ferrettija i drugih luksuznih plovila, a prije tri godine odlučio se okrenuti vlastitoj proizvodnji plovila retrodizajna. Od 1985. godine je u nautici i prošao je sve stepenice, od čartera, brokeraga preko prodaje, zastupništva velikih inozemnih brendova do proizvodnje vlastitih brodova. Od 1985. do 1990. godine bio je zaposlen u ACI-ju, a zatim od 1990-te do 1996. u inozemstvu, također u nautici. “Kako sam napredovao, tako sam od 1994. godine istodobno radio i u Hrvatskoj. Uglavnom, živim nautiku već dugo i Brodogradnja Monachus je jedan od mojih ostvarenih snova. Put nikako nije bio lagan, ali tko može poželjeti više od ostvarenja sna”, napominje. U Brodogradilište Monachus je investirao dvadesetak milijuna kuna. Kapacitet tvornice je 40 jahti godišnje. U brodogradilištu radi dvanaest radnika te velik broj kooperatnata koji velik dio svog posla odrađuju upravo s Brodogradnjom Monachus, no kada proizvodnja dosegne planirani zamah, svoje će radno mjesto u Muću naći još 50 radnika. Hari Tabak ističe kako se u poslu susreće s problemom nedostatka kvalificirane radne snage. U Monachusu namjeravaju u idućih šest do devet godina plasirati ukupno šest različitih modela jahti, i to u sve tri veličine (11, 14, 17 metara) po dva. Proizvodnja u Monachusu je maloserijska, modificirana prema željama budućih vlasnika plovila, a proizvode se dva osnovna modela: Pharos i Explorer.

Monachus 45 Pharos se od Explorera razlikuje po obliku kabine, Explorer ima vjetrobran nagnut naprijed. S Monachusovih navoza silaze plovila u nevelikoj seriji, ali zato prilagodljiva posebnim zahtjevima naručitelja. Proizvodni program sačinjavaju motorni krstaši-jahte retrodizajna, čija je popularnost u usponu. Škver u Muću površine je dvije tisuće četvornih metara. Tabak je u Poduzetničkoj zoni Prisika u Gornjem Muću kupio zemljište površine šest tisuća četvornih metara, a u zemljište i halu uložio je vlastiti novac, te je dobio županijski kredit od oko 25 posto vrijednosti nekretnine. “Stanje u maloj brodogradnji u Splitsko-dalmatinskoj županiji kao i u čitavoj državi je nezadovoljavajuće. Suradnja između malih brodogradilišta je također na mizernoj razini, ali upravo to pitanje nas vraća na početak: mi i nemamo brodogradilišta pa o pravoj suradnji i ne možemo još govoriti; vrata smo tek odškrinuli. Što se tiče suradnje s nadležnim institucijama, od pomoći nam je bila Splitsko-dalmatinska županija od koje smo dobili jedan kredit, ali to je tek kapljica u moru naših potreba. I za to treba vremena”, kaže vlasnik Monachusa. Što se tiče dijelova i opreme ugrađene u brodove, Tabak kaže da su sve što je bilo moguće nabaviti u Hrvatskoj, a da je jednake ili bolje kvalitete, ugradili u svoje brodove, a sve što nije u ponudi na hrvatskom tržištu od domaćih koperanata, pokriveno je uvozom.

Premijera na Boat Showu
Monachus 45 Pharos svoju je svjetsku premijeru imao ove godine na splitskom Croatia Boat Showu, a sudjelovao je i u Portorožu na sajmu Internautica. S ovogodišnjeg Croatia Boat Showa (5.-13. travnja 2008.) Monachus 45 Pharos otišao je s nagradom CBS TROPHY za “Najbolje hrvatsko plovilo”. Broj 45 označava zaokruženu duljinu u stopama (13,85 metara), a riječ je o tipu broda koji svoje porijeklo vuče iz starih ribarskih brodica namijenjenih lovu na jastoge. Široka je 4,20 metara, a može dosegnuti brzinu i do 30 čvorova. Vlasnik Brodogradnje Monachus smatra da hrvatska mala brodogradnja može ozbiljno konkurirati na svjetskom tržištu, no ističe da je problem hrvatske brodogradnje taj što su kapaciteti vrlo mali, kao i brodovi koje nudimo. “Vrata u ovom segmentu tržišta tek su odškrinuta, i otvorio se golem prostor. Samo ga treba iskoristiti. U posljednjih deset godina i u Hrvatskoj i u svijetu očit je strahoviti rast tržišta za malu brodogradnju, što Hrvatska, nažalost, nije iskoristila, odnosno iskoristila je tek u minimalnoj mjeri, što je gotovo pa zanemarivo. U sljedeće dvije do tri godine vjerojatno će doći do stagnacije u rastu, ali će nakon nekoliko godina to tržište ponovno eksplodirati”, smatra Tabak. Domaći mali brodovi i jahte su visokokvalitetni te su cijenom izrazito konkurentni plovilima iz inozemnih brodogradilišta. U usporedbi sa “stranim” jahtama brodovi proizvedeni u domaćim škverovima znatno su jeftiniji.

Ekološki moment

Osim što su njihovi motori ekološki prihvatljivi, Brodogradnja Monachus je i član Udruge grupa sredozemna medvjedica. Grupa sredozemna medvjedica je nevladina, neprofitna udruga za istraživanje i zaštitu prirode. Sa svojim radom započela je 1995. godine i rad u Udruzi je volonterski. Brodogradnja Monachus za zaštitu predivnog sisavca kojem prijeti istrebljenje odvajaju sredstva od svake prodaje broda. Brodogradilište nosi ime sredozemne medvjedice, a na ulazu u škver stoji skulptura “morskog čovika”. Prema riječima profesorice Jasne Antolović, osnivačice i aktualne predsjednice Udruge grupa sredozemna medvjedica na Jadranu živi dvadesetak sredozemnih medvjedica, dok na području Mediterana i Atlantika ima oko 500 medvjedica.