Predsjednik Uprave Brodosplita Tomislav Debeljak izvijestio je u utorak da je Brodosplit predao obvezujuću ponudu za Uljanik, kazavši da je prvenstveno zainteresiran za 3. maj, u kojem bi proizvodio kruzere.

"S obzirom na tajnost ne bih želio ulaziti u detalje, ali smatram da je naša ponuda jako, jako vrijedna, ne radi se o nekakvoj jednoj kuni već o puno većoj vrijednosti", izjavio je Debeljak novinarima na marginama konferencije "Budućnost brodogradnje u Hrvatskoj", u organizaciji Hanza Medije i Brodosplita.

Uljanik je u utorak izvijestio da je zaprimio obvezujuća pisma namjere nekoliko zainteresiranih investitora te da će uprava predložiti strateškog partnera Nadzornom odboru koji bi o tome trebao odlučivati u srijedu, 28. ožujka.

Na pitanje kako trenutačno vidi Uljanik i koji su mu ciljevi uspije li ući u njegovo vlasništvo, Debeljak je istaknuo da je riječko brodogradilište 3. maj, koje je dio Uljanik grupe, bilo "bombon" i u samoj privatizaciji, a da je prije pet godina bilo u dvije milijarde kuna u boljoj poziciji od Brodosplita.

"Nažalost, 3. maj je u pet godina potrošio tu prednost i sada je od Brodosplita bolji za oko 100 milijuna kuna. Prvenstveno smo zainteresirani za 3. maj, a opet, kada je u pitanju restrukturiranje Uljanika voljni smo pomoći, a mislim da nam je i dužnost pomoći kako bismo spasili industriju i u Puli i u Rijeci", rekao je Debeljak.

Smatra da ta brodogradilišta imaju budućnost, no da je ključno restrukturiranje. 

Napominje da bi se u 3. maju proizvodili kruzeri, koji se jedini praktički proizvode EU, "jer su jedini koji mogu postići dodanu vrijednost", odnosno zbog svoje sofisticiranosti su najprofitabilniji. 

Kako je objasnio na okruglom stolu, već se dugo ne može konkurirati Kinezima u izgradnji tankera u kojoj su nagomilani gubitci, jer se forsiralo nešto što ne ide. 

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Marketing sutrašnjice

PANEL – Mediji i marketing: „Brojke više ne znače ništa ako publika ne vjeruje“

Brodosplit je, kako je rekao, trenutno pretežno usredotočen na proizvodnju polarnih kruzera, koji imaju visoke ekološke norme. 

EIB spreman financirati "zelenu" brodogradnju

Voditelj zagrebačkog ureda Europske investicijske banke (EIB) Anton Kovačev izvijestio je da ta banka ima program "zelene" brodogradnje vrijedan 750 milijuna eura, u okviru kojeg je spremna financirati i izgradnju brodova i to upravo onih koji poštuju ekološke norme.

Napominje da to nisu krediti brodogradilištima već brodovlasnicima, to jest naručiteljima. EIB je, kako je rekao, već sklopio sporazume s jednom nizozemskom i jednom francuskom bankom, a u tijeku su pregovori s nordijskim bankama.

"Vjerujem da ćemo takav sporazum postići i s hrvatskim poslovnim bankama i da možemo krenuti u izgradnju brodova i u hrvatskim brodogradilištima", rekao je Kovačev.

Izvršni direktor njemačkog udruženja brodograđevne i pomorske industrije Reinhard Lüken kazao je da je brodogradnja na globalnoj razini od 90-ih godina prošlog stoljeća do danas proživjela ogromne promjene, pri čemu se dogodio velik rast kineske i južnokorejske brodogradnje, a najviše su pretrpjela europska brodogradilišta.

Kazao je da je njemačka brodogradnja u odnosu na sedamdesete godine prošlog stoljeća, računajući i istočnu Njemačku, izgubila oko 85 posto radnih mjesta, no brojni od tih radnika su posao pronašli u tvrtkama koje su kooperanti i dio opskrbnog lanca brodogradilišta.

U proteklom desetljeću njemačka su se brodogradilišta u potpunosti promijenila, kaže Lüken, a prije deset godina u knjigama narudžbi se 50 posto odnosilo na teretne i kontenjerske brodove. Zbog nemogućnosti konkuriranja azijskim brodogradilištima, naglasak je uvelike prebačen na proizvodnju putničkih brodova, što je dovelo do rasta prihoda, narudžbi i zapošljavanja.

Gradonačelnik Rijeke Vojko Obersnel se nada da će restrukturiranje Uljanika završiti uspješno, istaknuvši da je prvenstveno zainteresiran za nastavak brodogradnje u Rijeci. Smatra da je takva mogućnost otvorena u Uljanik grupi ili izvan nje.

Upitan o mogućim otkazima u 3. maju, Obersnel je kazao da ima saznanja o ideji Uljanikova vodstva da, uz pretpostavku da proces restrukturiranja prođe, eventualni višak zaposlenih riješi odlaskom u mirovinu ili dobrovoljnim odlaskom.