U velikoj mjeri hrvatsko gospodarstvo će u 2011. izgledati otprilike isto kao i u 2010., ponajviše zbog izborne godine u kojoj Vlada sigurno neće posegnuti za restriktivnim mjerama. Tako će se nastojati održati privid prosperiteta unatoč opasnostima koje odgađanje korjenitih promjena u ponašanju donosi na duži rok. Otvara se opasnost da se državna potrošnja ponovno uključi u začaran krug neplaćanja i nelikvidnosti s nesagledivim posljedicama. Istina, ostaje još suženi prostor za javno zaduživanje tako da će se Hrvatska još zadužiti radi podmirenja svojih obveza, no deficit će biti prilično visok (oko 4 do 5 posto BDP-a). Hrvatski vanjski dug i dalje će rasti uz kontinuirano poskupljivanje i sve veću opasnost koliko će naše gospodarstvo doista biti sposobno vraćati takav dug iz porasta izvoza roba s obzirom na to da će devizni prihodi od turizma sve sporije rasti.

Upitno povećanje potrošnje
Bilo bi ipak lijepo i/ili utješno ako bi se ostvarila predviđanja članova Misije MMF-a koji su nedavno posjetili Hrvatsku i prema kojima bi porast BDP-a u 2011. trebao iznositi oko 1,5 posto. Takva se procjena temelji na blagom oporavku investicija i potrošnje, ali mi se čini kako je razmjerno mala vjerojatnost ostvarivanja navedenih pretpostavki. Hrvatska najvjerojatnije 2010. neće izaći iz recesije – treće tromjesečje najvjerojatnije je posljedica dobrih učinaka turizma, no četvrto tromjesečje bi moglo biti negativno te bi očekivan pad BDP-a u cijeloj 2010. mogao iznositi oko 1,5%. Budući da se već godinama kreditima potiču finalna potrošnja i investicije u infrastrukturu, glavni pokretači gospodarskog rasta u Hrvatskoj u sadašnjim su uvjetima znatno malaksali. Podjednako je upitno veće povećanje potrošnje jer je stanovništvo već preopterećeno kreditima.

Neodgovorna politika
Država svojom neodgovornom politikom izaziva loše makroekonomske učinke, a radi nered i na financijskom tržištu. Zadužuje se na domaćem tržištu po visokim kamatnim stopama zbog čega dodatno istiskuje s tržišta gospodarske subjekte privatnog sektora te povisuje cijenu kapitala. Ako se država kao nerizični subjekt zadužuje po kamatnoj stopi od 6,5%, kako će i po kolikoj kamatnoj stopi banka odobriti kredit nekome tko u kriznim uvjetima želi započeti poduzetničku aktivnost? Neće mu uopće dati kredit ili će mu ga dati po vrlo nepovoljnoj kamatnoj stopi. Doprinos inozemne potražnje rastu prema projekcijama MMF-a također bi trebao ojačati, ali samo umjereno. Pozitivni pomaci rasta na izvoznim tržištima vjerojatno će utjecati na bolju zaposlenost, no teško je očekivati znatniji porast investicija. Sve zemlje EU osim Grčke i Portugala očekuju porast BDP-a. Europska komisija procjenjuje porast BDP-a u eurozoni od 1,7% u 2010., 1,5% u 2011. i 1,8% u 2012. godini. Kako smo naveli, bilo bi lijepo kada bi i Hrvatska u budućim godinama ostvarivala takav (umjereni) gospodarski rast, ali baš ne postoji previše realnih pretpostavki za to. Očekuje se da će nezaposlenost ostati povišena 2011., nakon čega će uslijediti njezin kontinuirani, ali spori pad. Iako se ne mogu očekivati znatnija otpuštanja zaposlenih iz javnog sektora, nezaposlenost bi mogli povećati oni iz realnoga privatnog sektora.

Predrag Bejaković, član Redakcijskog savjeta Poslovnog dnevnika, Institut za javne financije